|
|
Odgoj, obrazovanje i šport > Šport > Program javnih potreba u športu za 2006.
|
|
|
Program javnih potreba u športu
PROGRAM JAVNIH POTREBA U ŠPORTU
GRADA ZAGREBA ZA 2007. GODINU
Zagreb, 21. prosinca 2006.
Na temelju članka 76. stavka 4. Zakona o športu (Narodne novine 71/06) i članka 38.točke 4. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05 i 2/06), Gradska skupština Grada Zagreba, na 20 sjednici 21. prosinca 2006., donijela je
PROGRAM
javnih potreba u športu Grada Zagreba za 2007. godinu
I. UVOD
Zagrebački športski savez, kao zajednica športskih udruga i saveza Grada Zagreba, sukladno članku 48. Zakona o športu, predlagač je programa javnih potreba u športu Grada Zagreba, koji preko Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport upućuje Gradskom poglavarstvu Grada Zagreba i Gradskoj skupštini Grada Zagreba na usvajanje.
Ustavom Republike Hrvatske utvrđena je obveza države da potiče skrb o športu. Stoga Grad Zagreb sredstvima iz godišnjeg proračuna sufinancira športsku djelatnost a Programom javnih potreba u športu, Grad Zagreb iskazuje svoje opredjeljenje u ovoj djelatnosti.
Člankom 48. stavkom 3. Zakona o športu, djelatnost športskih zajednica vezana je uz:
- usklađivanje aktivnosti svojih članova,
- poticanje i promicanje športa u skladu s Nacionalnim programom športa, osobito djece, mladeži, studenata i osoba s invaliditetom,
- objedinjavanje i usklađivanje programa športa, te predlaganje programa javnih potreba u športu i sudjelovanje u njegovom ostvarivanju,
- skrb o kategoriziranim športašima,
- stvaranje uvjeta za njihove pripreme na olimpijskim igrama, svjetskim i europskim prvenstvima te drugim međunarodnim natjecanjima, suradnju u ostvarivanju programa Hrvatskoga olimpijskog odbora, odnosno Hrvatskoga paraolimpijskog odbora i Hrvatskoga športskog saveza gluhih,
- promicanje stručnog rada u športu i
- sudjelovanje u skrbi o javnih športskim građevinama.
Šport pridonosi zdravom životu građana, odgoju i obrazovanju, te gospodarskom razvoju društva, a činitelj je humanih odnosa među ljudima. Bavljenje športom, njegova promidžba športskim priredbama i postizanjem vrhunskih rezultata osnovni su motivi ulaganja u šport svakoj naprednoj sredini.
Športska djelatnost jest dobrovoljna, ali ona je civilizacijsko dostignuće utemeljeno na ljudskim potrebama i sposobnostima, etičkim i moralnim načelima te znanstvenim spoznajama. Stoga je to posvuda društvena djelatnost od posebna interesa za grad i državu.
II. PROGRAMSKI CILJEVI
Osnovni ciljevi Programa javnih potreba u športu Grada Zagreba koji se financira sredstvima gradskog proračuna su:
- ulaganje u razvoj mlađih športaša, radi stvaranja široke kvalitativne osnove kao uvjeta daljnjega napretka, odnosno očuvanja dostignute razine kvalitete zagrebačkog športa;
- unapređenje vrhunske športske kvalitete koja potiče razvoj športa i pridonosi ugledu Grada Zagreba;
- poticanje uključivanja u šport što većeg broja građana, osobito djece i mladeži;
- realizacija Programa razvoja športa Grada Zagreba 2006.-2010. godine.
Ostvarenje ovih ciljeva, kojima treba dodati i skrb o svim športskim objektima Grada Zagreba, postiže se programskim kriterijima, u okvirima proračunskih mogućnosti. Kriteriji osiguravaju potporu onim segmentima športa koji su prisutniji u promicanju gradskog i nacionalnog športa, ali se ne zanemaruje ni stvaranje široke kvalitativne osnove kao temelja buduće kvalitete zagrebačkoga športa.
III. OSNOVE PROGRAMSKIH KRITERIJA
Izrada kriterija, odnosno kategorizacija športova provodi se radi kvalitetnijeg praćenja onih športova i klubova koji svojim rezultatima, masovnošću, popularnošću i organiziranošću to zaslužuju. Razvijeniji, kvalitetniji i popularniji športovi zadovoljit će više kriterija od onih drugih, stoga je jasno da se ocjenjivanjem športova - primjenjujući nekoliko kriterija - dolazi do određenog broja kvalitativnih skupina što je osnova za daljnje programiranje i planiranje.
Tablični pregled športova koji kandidiraju za program javnih potreba uzima u obzir status športova u svijetu, odnosno u međunarodnim športskim asocijacijama, te daje osnovne pokazatelje o športovima u našoj zemlji i gradu (prilog 1 - Tablični pregled športova).
Športovi koji zadovoljavaju osnovni preduvjet, članstvo u Općem savezu međunarodnih športskih federacija (GAISF) ili su njihove međunarodne federacije priznate od Međunarodnog olimpijskog odbora (IOC), rangiraju se ocjenjivanjem kroz deset kriterija okupljenih u trima kriterijskim skupinama (tri osnovna kriterija). Najviša moguća ukupna ocjena športa iznosi 36 bodova, a pojedinačni kriterij kreće se u rasponu od 0 ili 1 do 3, 4 ili 5 bodova. Tablica Status športova u programu daje kriterije i bodovanje, te formira listu po kojoj se određuju kvalitativni razredi (prilog 2 - Status športova u programu - kriteriji).
Sukladno navedenim kriterijima 7 športskih grana nalazi se u prvom kvalitativnom razredu s ocjenama od 26 na više, 15 športskih grana je u drugom razredu s ukupnim ocjenama od 16 do 25 bodova, 27 športskih grana je u trećem razredu s ocjenama od 11 do 15 bodova, a 30 športskih grana je u četvrtom razredu s ocjenama od 10 bodova na niže (prilog 3 - Status športova u programu - poredak). Pet športova ne zadovoljavaju razredbene uvjete, jer im rezultat nije osnova za kategorizaciju. Tako je - ocjenjivanjem športa kroz tri opća i deset pojedinačnih kriterija - utvrđen status športova koji služi kao polazište za daljnje programiranje i planiranje.
Programsko planiranje radi se po klupskim selekcijama. Kategoriziranje selekcija provedeno je na temelju statusa športa u programu te broja kategoriziranih športaša koji selekcija okuplja. Na ovaj način u konačnom programu dvije selekcije dosižu razinu I. kategorije (RK Zagreb, HAVK Mladost) i jedna selekcija u pojedinačnom športu, a 6 selekcija II. kategorije u ekipnim športovima (KK Cibona, KK Zagreb, RK Agram Medveščak, RK Lokomotiva, AOK Mladost, VK Medveščak), 13 selekcija u pojedinačnim športovima; pet selekcija ulazi u III. kategoriju u ekipnim športovima (NK Dinamo, NK Zagreb, RK Dubrava, KK Cedevita, ŽKK Medveščak), a osam selekcija u pojedinačnim športovima. Dvadeset sedam selekcija je u IV. kategoriji, a sedamdeset devet selekcija u V. kategoriji.
Pri programskom planiranju treba voditi računa da klubovi ili selekcije prema trenutnoj kvaliteti prelaze u viši ili niži razred, te treba ostaviti prostora za eventualne korekcije. One selekcije koje prelaze u niži razred treba, u određenom razdoblju, pratiti kao nekategorizirane selekcije na zajedničkim programima.
U športovima četvrte kvalitativne skupine manji je broj selekcija V. kategorije dok su u ostalima nekategorizirane selekcije i to uglavnom u športovima koji djelatnost provode na športskim objektima gradskoga značaja (prilog 4 - Pregled selekcija).
Konačni rezultat primjene kriterija je da polovina od 765 zagrebačkih športskih klubova ima osnovno pravo sudjelovati u ovako koncipiranom programu javnih potreba, dok svaki drugi zadovoljava postavljene programske kriterije, pri čemu se većinu prati samo potporom nekategoriziranoj selekciji (205). Gledajući iz klupske perspektive, samo se šezdesetak selekcija (I. - IV. kategorija) značajnije podupire proračunskim sredstvima. Uz navedene selekcije prati se oko 900 odjeljenja športskih škola kroz opća, pripremna i napredna odjeljenja.
IV. PROGRAMSKA PODRUČJA
Zakonom o športu, člankom 76., stavkom prvim, točkama 1. - 9., javne su potrebe u športu određene kao "aktivnosti, poslovi i djelatnosti od značaja za jedinicu samouprave", u svezi s:
1. poticanjem i promicanjem športa;
2. provođenjem športskih aktivnosti djece, mladeži i studenata;
3. djelovanjem športskih udruga, športskih zajednica i saveza;
4. športskom pripremom, domaćim i međunarodnim natjecanjima, te općom i posebnom zdravstvenom zaštitom športaša;
5. zapošljavanjem osoba za obavljanje stručnih poslova u športu;
6. športsko - rekreacijskim aktivnostima građana;
7. športskim aktivnostima osoba s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom;
8. planiranjem, izgradnjom, održavanjem i korištenjem športskih građevina značajnih za jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba;
9. provođenjem i financiranjem znanstvenih i razvojnih projekata, elaborata i studija u funkciji razvoja športa.
Ovaj "taksativni" niz razrađen je prema sadržaju članka te su se time dobila sljedeća programska područja:
1. Poticanje i promicanje športa
Ovo programsko područje u Programu javnih potreba športa Grada Zagreba podijeljeno je na zasebne programe:
1.1. Organizacija velikih športskih priredbi
Program podržava velike športske priredbe, koje su ujedno i značajnije međunarodne priredbe u kalendarima međunarodnih športskih federacija zatim tradicionalne zagrebačke priredbe, te prigodne športske priredbe.
Zagreb će sljedeće godine biti domaćin velikim športskim priredbama: Svjetskom prvenstvu u stolnom tenisu, Svjetskom prvenstvu u hokeju na ledu divizija II., Svjetskom skijaškom kupu za žene, Svjetskom kupu u kajaku i kanuu na mirnim vodama, Europskom prvenstvu u softballu, Dvoranskom prvenstvu Zagreba u tenisu Zagreb Indoors, te nekoliko tradicionalnih priredbi poput atletskog mitinga IAAF Grand Prix Zagreb, Zagrebačkog atletskog maratona, stolnoteniskog ITTF ProToura, teniskog ATP Challengera Zagreb Open, Croatia Cupa u karateu, plivačkog natjecanja Zlatni medvjed, automobilističkog Croatia Delta Rallyja, Zlatne piruete Zagreba u umjetničkom klizanju i druge. Pored navedenih priredbi Zagreb će biti domaćin mnogim prigodnim športskim priredbama od kojih su neke jačega međunarodnog statusa. Priredbe koje nisu zadovoljile sve kriterije za uvrštenje u Program priredbi gradskog značaja neće biti praćene proračunskim sredstvima.
1.2. Izdavačka i promidžbena djelatnost
Program nastoji preko tiskovina i elektroničkih medija poduprijeti ona športska područja koja su medijski slabije praćena, a značajna su za razvoj športa. Pripremit će se godišnjak "Zagrebački šport", te više drugih publikacija iz pojedinih športova. Među promidžbenim akcijama osobita se pozornost poklanja tradicionalnoj priredbi proglašenja športaša Zagreba, te promociji zagrebačkog športa na Sajmu športa i nautike.
1.3. Nagrade za športske rezultate
Program novčano stimulira klubove i športaše koji tijekom godine svojim rezultatima na velikim međunarodnim natjecanjima najuspješnije predstavljaju gradski i hrvatski šport. Nagrađuju se vrhunski rezultati vodećih športskih klubova od posebnog interesa za Grad Zagreb. Stimulira se i stručni rad, osobito najuspješnijih trenera.
1.4. Razvojni programi
Program podržava perspektivne športaše za koje se ocijeni da u tekućem olimpijskom ciklusu imaju izglede za vrhunske športske rezultate.
Program predviđa angažman vrsnih međunarodnih i domaćih trenera, ako se ocijeni da to određenom športu može donijeti kvalitativni pomak bilo na općoj razini stručnoga rada, bilo u radu s najperspektivnijim športašima.
Određeni broj kvalitetnih i perspektivnih športaša u pojedinačnim športovima podržava se programom športskih centara, pod kojima, u načelu, podrazumijevamo klupske pogone kojima su riješeni objekti i stručni rad i u kojima postoji dokazani kontinuitet kako u radu s perspektivnim športašima tako i u postizanju vrhunskih rezultata. Program podrazumijeva osiguranje dodatnih uvjeta u smislu angažiranja stručnjaka za rad s perspektivnim selekcijama sportaša. Programom centra za opće fizičke pripreme osigurat će se stručni rad za kvalitetne klupske pogone, kao i perspektivne športaše.
Ovakvi razvojni programi svojevremeno su omogućili kvalitetno praćenje športskog razvoja Ivice i Janice Kostelić, Ivane Brkljačić, Ive Majoli, Ivana Ljubičića, Gordana Kožulja, Nataše Vezmar i drugih, te značajno pridonijeli športskom uzletu novih generacija nadarenih mladih športaša. Ciljana ulaganja kroz ovaj program višestrano su se potvrdila, pa je opravdano i dalje ih smišljeno povećavati iz godine u godinu.
Program podržava i razvojne programe koji omogućuju daljnji razvoj i napredak vodećih klubova u rukometu, vaterpolu, košarci, nogometu i odbojci, kao i športovima koji najviše pridonose popularizaciji športa i promidžbi Grada Zagreba.
Razvojni program podrazumijeva stalna istraživanja radi izrade dugoročnog programa razvoja zagrebačkog športa primjerenog zagrebačkoj i hrvatskoj gospodarskoj i športskoj tradiciji, sadašnjosti i očekivanoj europskoj budućnosti.
1.5. Stipendije športaša
Ovaj program namijenjen je vrhunskim športašima I., II. I III. kategorije u pojedinačnim športovima do tridesete godine starosti (izuzev športaša u automobilizmu, boćanju, kuglanju, streljaštvu, šahu i zrakoplovstvu), kojima se isplaćuje športska stipendija sukladno Pravilniku o kategorizaciji HOO-a i u okvirima planskih mogućnosti.
2. Provođenje dijela programa tjelesne i zdravstvene kulture djece, mladeži i studenata
Uz redovnu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture u školama zadaća je svih institucija nadležnih za šport uključiti što veći broj djece i mladeži u športske aktivnosti. U skladu s tim omasovljenje će se provesti i na način da gradski športski i školski objekti budu još dostupniji za organizirano bavljenje športom.
Osnovni je cilj programa športa djece i mladeži utjecati na opći rast i razvoj, ali i pripremu djece za bavljenje športom. Primjerenim programima utječe se na razvoj pozitivnih psihofizičkih osobina, suzbijanje devijantnih ponašanja, uživanje droge i slično. Stvara se navika kod djece i mladeži za stalno bavljenje športom, te se športskom podukom priprema nadarene za daljnje športsko usavršavanje u športskim klubovima.
Ovaj segment športske djelatnosti smatramo iznimno značajnim, jer se preko njega prožima zajednički interes školskog i športskog sustava u ostvarivanju zajedničkog cilja, a to je unapređenje zdravog i kreativnog načina života djece i mladeži Grada Zagreba. Stoga je pretpostavka za realizaciju postavljenog cilja suradnja škole - koja raspolaže športskim prostorom i ima djecu zainteresiranu za bavljenjem športom - i športskog kluba, koji ima stručnjake, rekvizite i opremu za ostvarenje športskog programa primjerenog uzrastu.
Program športa djece i mladeži ponajprije se organizira kroz učeničke športske klubove u osnovnim i srednjim školama, a uz suradnju s gradskim športskim savezima. Velikim obuhvatom djece i mladeži zadovoljit će se širi društveni interes, a programima športske poduke otkrivat će se nadareni i pripremati za buduće vrhunske športaše, što je presudno za razvoj športa u Zagrebu.
Osnovne programe organiziraju zagrebački gradski športski savezi i Savez učeničkih športskih klubova, a programske cjeline su:
- športska poduka djece osnovnoškolske dobi (športske škole),
- pripreme i natjecanja učeničkih športskih klubova osnovnih i srednjih škola,
- aktivnosti za vrijeme školskih praznika pod nazivom "Odmorko",
- slobodne aktivnosti na velikim športskim objektima.
Program športske poduke obuhvaća u svakom športu djecu mlađu od natjecateljskih kategorija mlađih kadeta, a sadržaj mu je redovita tjedna poduka u općim, početnim i naprednim odjeljenjima u 40 športskih grana, te dodatni rad s izabranim polaznicima iz naprednih odjeljenja tijekom školske godine u športskim centrima. Programom športske poduke obuhvaćeno je oko 20.000 djece osnovnoškolskog uzrasta.
Sredstva se na osnovi pravilnika i kriterija planiraju za stručni rad voditelja odjeljenja, za minimum športskih rekvizita, te korištenje športskih objekata za športove koje nije moguće provoditi u osnovnim školama.
Natjecanja osnovnih škola organiziraju se za učenike osnovnih škola u dvjema uzrasnim kategorijama iz 14 športova iz 105 škola sa 1436 ekipa. Godišnje se održava cca 7300 nastupa uz sudjelovanje oko 17.000 učenika, te 1.100 učenika u pojedinačnim nastupima. U srednjim školama natjecanja se organiziraju u 14 športova. Sudjeluju 62 srednje škole sa 781 ekipe sa 8.700 športaša. Pored toga posebno se organiziraju i velika natjecanja u povodu Svjetskog dana športa te drugih prigodnih manifestacija.
Po kriterijima i pravilnicima planiraju se sredstva za stručni rad na pripremi ekipa, voditelja ekipa na natjecanjima, liječnički nadzor, organizaciju, osnovne rekvizite te korištenje športskih objekata kada natjecanja nije moguće organizirati u školama.
Za vrijeme zimskih, proljetnih i ljetnih školskih praznika na športskim objektima se organiziraju prikladne aktivnosti koje obuhvaćaju velik broj djece i mladeži pod nazivom "Odmorko". Očekuje se aktivnost oko 94.000 učenika. Tijekom školske godine učenicima osnovnih i srednjih škola osigurava se korištenje Zimskoga plivališta Mladost, klizališta ŠRC Šalata, te teniskih terena pri Teniskom centru Maksimir.
Za športske programe studenata izdvojit će se sredstva za sustav domaćih natjecanja Zagrebačkom sveučilišnom športskom savezu koji ih provodi.
3. Djelovanje zajednice športskih udruga i saveza Grada Zagreba (Zagrebački športski savez)
Djelovanje Zagrebačkog športskog saveza uređeno je Zakonom o športu, člankom 48. Savez skrbi o promicanju i poticanju svekolikoga športa na svome području, usklađuje djelatnosti svojih članica, objedinjuje i usklađuje športske programe, predlaže program javnih potreba i skrbi o njegovom ostvarenju. Kao najrazvijeniji područni športski savez u zemlji, Zagrebački športski savez daje osobit doprinos u stvaranju uvjeta za pripreme vrhunskih športaša za najveća svjetska i europska natjecanja. Svoje djelatnosti - programske, plansko-analitičke, informatičke, pravne i kadrovske, računovodstveno-financijske, nadzor nad realizacijom programa i opće - Savez objedinjeno obavlja kroz svoju stručnu službu.
4. Djelovanje gradskih športskih saveza
Gradski športski savezi opslužuju programe pod svojom nadležnošću i unutar djelokruga koji im propisuje članak 46. Zakona o športu. To znači da gradski športski savezi usklađuju aktivnosti svojih članica, organiziraju i provode sustav natjecanja, uređuju sustave natjecanja, skrbe o kategoriziranim športašima te pitanjima vezanim za registraciju i status športaša, promiču stručni rad u športu i provode ostale operativne zadaće u skladu sa zakonom i pravilima nacionalnoga športskog saveza.
5. Športska priprema, organiziranje i provođenje sustava domaćih i međunarodnih natjecanja, te opća i posebna zdravstvena zaštita
Slijedom kriterijskoga postupka, koji je opisan u uvodnim točkama ovoga programa, dobiveni su Normativi za planiranje treniranja športaša kojima su obuhvaćeni svi gradski športski savezi i pridružene športske udruge koje su ponudile svoje programe, a koje zadovoljavaju osnovni uvjet, tj. članstvo svoje međunarodne federacije u GAISF-u ili MOC-u. Prema postojećim načelima kategorizacije športaša, što ih je propisao HOO, dolazimo do sljedeće razradbene tablice selekcija:
| SELEKCIJA | SASTAV SELEKCIJE |
| selekcija I. kategorije | više športaša I. i II. kategorije
u športu I. razreda |
| selekcija II. kategorije | nekoliko športaša I. i više športaša II. kategorije
u športu II. razreda |
 | nekoliko športaša II. i više športaša III. kategorije
u športu I. razreda |
| selekcija III. kategorije | nekoliko športaša I.-III. kategorije
u športu III. razreda |
| više športaša II. i III. kategorije
u športu II. razreda |
| više športaša III. kategorije
u športu I. razreda |
| selekcija IV. kategorije | nekoliko športaša I., II. ili III. kategorije
u športu III. razreda |
| više športaša III. kategorije
u športu II. razreda |
| više športaša IV. kategorije
u športu I. razreda |
| selekcija V. kategorije | više športaša III. - V. kategorije
u športu IV. razreda |
| više športaša IV.- V. kategorije
u športu III. razreda |
| više športaša V. kategorije
u športu II. razreda |
| nekoliko športaša V. kategorije
u športu I. razreda |
* broj kategoriziranih športaša u pojedinoj selekciji ovisi o broju športaša koji nastupaju u pojedinom športu, odnosno o tehnologiji športa.
Iz ove razrade proistekli su dalji programski izvodi za namjene kao što su korištenje športskih objekata, stručni rad i natjecanja.
5.1. Korištenje športskih objekata
Program treniranja ostvaruje se na gradskim športskim objektima te djelomično u školskim športskim prostorima. Prilikom realizacije osobito se skrbi o korištenju objekata od posebnoga interesa za zagrebački šport. To ponegdje rezultira i jačom financijskom subvencijom nego što športovi koji taj objekt koriste (npr. klizanje, hokej na ledu), zaslužuju po programskim kriterijima. Normativi za satnicu korištenja objekata za odnosne kategorije selekcija i pripadajuće im uzrasne skupine prikazani su u tablici uz stručni rad.
Prilikom izrade plana korištenja objekata obavezno će se osigurati određeni broj sati za organizirane športske aktivnosti djece i mladeži i tako operacionalizirati jedan od osnovnih programskih ciljeva - uključivanje u šport što većeg broja mladih.
5.2. Stručni rad
Stručni rad sa športašima povjeren je trenerima, bilo profesionalcima, bilo honorarno angažiranim voditeljima. Angažman profesionalnih trenera ovisan je o ocjeni kvalitete godišnjega programa. Normativi za satnicu korištenja stručnoga rada za odnosne kategorije selekcija i pripadajuće im uzrasne skupine prikazani su u sljedećoj tablici.
* prioritet u angažiranju profesionalaca imaju športovi I. i II. razreda te tehnološki složeniji športovi posebno značajni za tjelesno zdravstvenu kulturu
Dijelu športova u kojem je sredstvo za treniranje automobil, avion, bicikl i slično, zakonska ograničenja određuju uzrasnu dob za bavljenje športom. U tim će se športovima pratiti dopušteni uzrast sukladno zakonskim odredbama, pravilima međunarodnih federacija i nacionalnog saveza, a ne primjenom navedenog normativa.
5.2.1. Unapređenje vrhunske športske kvalitete
Primjenom Programa razvoja športa Grada Zagreba 2006.-2010. godine unaprijedit će se vrhunska športska kvaliteta u športskim klubovima I. i II. razreda športa angažiranjem profesionalnih trenera za širu bazu mlađih dobnih skupina. Time će se ublažiti restriktivan normativ praćenja profesionalnog stručnog rada koji ponajprije polazi od seniorskih uzrasta prema mlađima. Posebnim ugovorima regulirat će se sufinanciranje ukupnih programa NK "Dinamo", RK "Zagreb", KK "Cibona" i HAVK "Mladost".
5.3. Natjecanja
Raspoloživa sredstva posljednjih godina nisu dostatna za odgovarajuće praćenje troškova natjecanja osim kod selekcija I. i eventualno, II. kategorije. Paušalnim iznosima, uzimajući u obzir razvijenost sustava natjecanja i kvalitetu pojedinoga športa (razred u koji je šport svrstan na temelju osnovnih programskih kriterija), nastoji se sufinancirati pogon domaćih natjecanja, u prvom redu kroz putne troškove a u manjem opsegu kroz troškove smještaja, organizacijske troškove i korištenje športskih objekata ukoliko je Zagreb domaćin natjecanja. Posebna pozornost posvetit će se osiguranju sredstava za natjecanja mlađih dobnih skupina.
5.4. Dodatne pripreme športaša
Program dodatnih priprema športaša u prvome je redu namijenjen vrhunskim športašima za koje se osnovano procjenjuje uspješan nastup na natjecanjima na kojima će predstavljati šport Grada i Hrvatske. Program podržava i perspektivne športaše za koje je procijenjeno da imaju izglede za vrhunski domet u tekućem olimpijskom ciklusu. S ovoga programskoga naslova prate se i kontrolni nastupi uoči velikih natjecanja.
5.5. Međunarodna natjecanja
Poštujući osobit interes javnosti, i to ne samo športske, za ovu programsku namjenu, prema kriterijima se raspodjeljuju sredstva za međunarodna klupska natjecanja, te međunarodna natjecanja selekcija i pojedinaca u pojedinačnim športovima. Sufinancirat će se nastupi pojedinaca i selekcija iz prvih triju kategorija, iznimno iz četvrte, te perspektivni športaši.
5.6. Nekategorizirane selekcije
Razumljivo je da se selekcije koje mijenjaju razinu kvalitete kroz određeni vremenski period prate kao nekategorizirane selekcije. Time se ostavlja prostor za one klupske selekcije koje zbog trenutačne krize padaju iz kvalitetnije razine u nižu. Ne treba ih odmah isključiti iz dosadašnje razine praćenja. Također se ostavlja prostor i za klupske selekcije koje daju naslutiti porast svoje kvalitete.
5.7. Športska oprema i rekviziti
Za provedbu programa treniranja športaša nužna je odgovarajuća športska oprema i rekviziti ovisno o tehnologiji športa. Godinama je nabava opreme i rekvizita slabije podržavana u odnosu na stvarne potrebe. Savezi i klubovi nabavljali su potrebnu opremu i rekvizite iz vlastitih izvora, a kako su ti izvori uglavnom iscrpljeni treba predvidjeti realnije praćenje ovog programa u skladu s kriterijima o nabavi športske opreme i rekvizita.
Pri tome se pod športskom opremom podrazumijeva veća i specifična športska oprema dok su športski rekviziti u pravilu manji i potrošni kao što su skije, bicikli, mačevi, zaštitna sredstva, lopte, streljivo za zračno oružje, loptice za teniske i stolno-teniske škole, vesla i sl.
5.8. Osiguranje i zdravstvena zaštita športaša
Preventivna zdravstvena zaštita športaša financira se kroz djelatnost športske ambulante. Odredbama Zakona o športu postrožene su odredbe kojima se regulira ovo pitanje, pa samim tim i zadaće liječničkih timova ambulante. Športaši su u redovnom sustavu treniranja i natjecanja osigurani od nezgoda i povreda, doduše, na gotovo simbolične iznose, usklađene s proračunskim mogućnostima. Dopunskim zdravstvenim osiguranjem športaša I., II, i III. kategorije u individualnim športovima osigurana je kvalitetna zdravstvena skrb.
6. Športska rekreacija
Ovaj program, dakako, nije u mogućnosti obuhvatiti sve rekreacijske djelatnosti koje se, kao "šport za sve", odvijaju u gradu veličine Zagreba pa je stoga u prvom redu okrenut poticanju športske rekreacije kao osobito pozitivnog sastojka urbanog života. Program je usmjeren radu s predškolskom djecom te s odraslima, a provodi se redovnim oblicima vježbanja, manifestacijama, podukom, športskim igrama i natjecanjima te zajedničkim gradskim programima.
Programi rada s predškolskom djecom provode se redovnim vježbanjem u igraonicama vezanim uz dječje centre, uključivanjem najmlađih rekreativnih vježbača zajedno s roditeljima u velike manifestacije rekreativaca, tamo gdje je moguća prilagodba objekata za najmlađe korisnike, te podukom u plivanju i klizanju.
Rad s odraslima sadrži redovno tjelesno vježbanje ciljanih skupina - starijih osoba, mladeži, žena, zatim korektivno vježbanje, aerobik te programe fitnesa i trima. Osiguravanjem sredstava za honorare voditeljima provode se i besplatni programi športskog vježbanja po gradskim četvrtima u suradnji s Službom za mjesnu samoupravu. Športske igre i natjecanja provode se po područnom načelu, po gradskim četvrtima, u raznim športskim granama uz ligaška natjecanja. Na kraju godine priređuju se završni turniri na gradskoj razini.
Zajednički programi provode se slobodnim plivanjem i slobodnim klizanjem, a manifestacije su programski razgraničene na one gradskoga značaja, poput programa "Zagreb na...", Ljeto 2007, i Svjetski dan pješačenja, te nacionalnoga, koje obuhvaća više priredaba među kojima i obilježavanje Svjetskoga dana športa.
Uz ove programe Zagrebački savez športske rekreacije skrbi i o stručnom usavršavanju svojih amaterskih suradnika i voditelja rekreacije, informatičko-promidžbenoj djelatnosti te praćenju povratnih informacija o svojoj djelatnosti.
7. Tjelesna kultura i športska aktivnost osoba s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom
Program je okrenut korisnicima sa posebnim zahtjevima čiji je broj, nakon ratnih godina, nažalost povećan. Ovaj program realizira u najvećem dijelu Zagrebački športski savez invalida i Zagrebački športski savez gluhih.
Program ponajprije obuhvaća članove koji pokazuju sklonosti i sposobnosti za redovno treniranje i natjecanja, te im omogućava športsko usavršavanje pod stručnim nadzorom. Plivački i atletski šport daje osobito dobre rezultate, a veoma su raširena i natjecanja u stolnom tenisu, streljaštvu, kuglanju, rukometu i odbojci. Posebno značenje ovih aktivnosti ogleda se i u tretmanu invalida Domovinskog rata i prevenciji povrata posttraumatskog sindroma ratnih veterana.
Posebno će se skrbiti o potrebama vrhunskih športaša invalida.
8. Održavanje i izgradnja objekata od posebne važnosti za Grad Zagreb
Ovaj se program bavi materijalnom osnovom gradskoga športa koja je bitan čimbenik u tehnologiji stvaranja vrhunskih športskih rezultata. Pod time se u prvome redu podrazumijeva da objekti zadovoljavaju visoke standarde opremljenosti i održavanja. Programski prioritet imaju objekti gradskoga značaja, dakle oni na kojima se održavaju najmasovnije i najkvalitetnije sastavnice zagrebačkoga športa. Odgovarajućim financiranjem programa koji su se održavali na tim objektima tijekom proteklih nekoliko godina, nastojalo se sačuvati njihovu funkcionalnost, a dobrim dijelom i estetsku vrijednost.
Podmirivanje tekućih troškova objekata osigurava se programskim korištenjem uz utvrđene iznose za subvenciju programskog korištenja športskih objekata kojima upravlja Društvo za upravljanje športskim objektima "Zagreb", d.o.o., Trg Krešimira Ćosića 11, Zagreb, kao i utvrđivanjem cijene sata korištenja športskoga prostora na drugim objektima, gdje cjenik uzima u obzir ukupne tekuće troškove korištenja, ukupnu moguću satnicu i procjenu prihoda na pratećem poslovnom prostoru.
Investicijsko održavanje objekata treba planirati sukladno građevinskoj vrijednosti i stanju objekta, učestalosti korištenja, te željenom standardu športske usluge. Ta je problematika osobito vidljiva na složenijim sustavima poput Športskog parka Mladost, Športsko-rekreacijskog centra Šalata, Domu sportova i dr. U situaciji kada je većina športskih objekata gradskog značaja stara i više od dvadesetak godina, logično je da su sve veći zahtjevi za modernizacijom i radikalnijim intervencijama u infrastrukturu tog građevinskog fonda.
Unatoč tome što je Zagreb vlasnik više od 150 športskih objekata, od čega dvadesetak kapitalnih, još uvijek ih je premalo za sve športske potrebe. Pri tome je poseban problem činjenica da mnogi već prije planirani objekti, još uvijek nisu izgrađeni, a njihova se izgradnja odgađa iz jednoga u drugo proračunsko razdoblje.
U 2007. prioritetna je izgradnja Rukometnog doma na Sveticama i bazena, gimnastičkog i stolnoteniskog centra, softball centra na Jarunu a zatim i ostalih športskih objekata utvrđenih u Programu razvoja športa Grada Zagreba od 2006. do 2010. godine.
9. Školovanje kadrova, te istraživačka i informatička djelatnost u športu u funkciji realizacije javnih potreba iz stavka 1. točaka 1 - 7. i 9.
9.1. Školovanje kadrova
Program se provodi u skladu s potrebama športskih saveza koji predlažu sudionike za savjetovanja, seminare, tečajeve i dr. Školovanje za zvanje višeg športskog trenera provodi se po programu usklađenom s Kineziološkim fakultetom, a zvanje trenera u obliku tečaja s obrazovnim centrom Hrvatske olimpijske akademije pri Hrvatskom olimpijskom odboru.
9.2. Istraživačko- razvojna djelatnost
Programom će se obuhvatiti projekti koji su neophodni za operacionalizaciju Programa razvoja športa Grada Zagreba 2006.-2010. godine. Dovršit će se započeti projekt kadrovskih evidencija i evidencija stručnog kadra u športu, i izrada novih kriterija za sufinanciranje programa javnih potreba u športu Grada Zagreba, izrada nove kategorizacije športova, reorganizacija sustava športskih škola.
9.3. Informatička djelatnost u športu
Informatički sustav zagrebačkog športa, kao dio općeg trenda uvođenja nove tehnologije, uspostavit će se u skladu s mogućnostima. S tim u vezi treba naglasiti da je uvođenjem internetske stranice Zagrebačkog športskog saveza (www.zgsport.hr), kao stalno dostupne baze zagrebačkog športa, kako njenih sudionika tako i športskih rezultata, napravljen snažan iskorak u tehnologiju budućnosti. Također se u okviru ovog programa, sukladno proračunskim mogućnostima osigurava i opremanje športskih saveza informatičkom tehnologijom s obzirom na ograničenost njihovih vlastitih sredstava. Treba osigurati i kontinuiranu zamjenu postojeće opreme zbog brzog tehnološkog zastarijevanja informatičke opreme.
Zagrebački športski savez izradit će kriterije za nabavu informatičke opreme i programa, te prioritete i dinamiku u nabavi opreme. Sukladno zakonskoj obavezi o obaveznom praćenju evidencija u športu, predložit će se prioriteti za izradu pojedinih evidencija, te za izradu potrebnih korisničkih aplikacija za bolje funkcioniranje športskog sustava.
Selektivno će se nabaviti mobilna računala za potrebe praćenja rezultata natjecanja s aspekta organizacije natjecanja i potrebe trenera za podacima i statistikama o športašima tijekom trenažnog procesa.
V. ZAKLJUČAK
Glavne odrednice u definiranju razvojnih ciljeva u Programu razvoja športa Grada Zagreba 2006. - 2010. godine i temeljem njihove primjene određivat će se budućnost športa u Gradu Zagrebu.
U postojećoj gospodarskoj situaciji proračunska sredstva dominantan su dio financiranja ukupnog športa kroz Program javnih potreba u športu Grada Zagreba. Zagrebački šport obuhvaća 100.000 aktivnih sudionika, od kojih je 50.000 registriranih športaša. Poticanjem masovnosti u športu i posebno uključivanjem što većeg broja djece i mladeži kao osnovne zadaće u 2007. godini, stvaraju se uvjeti za budući razvoj športa. Do sada je u programima športa djece i mladeži obuhvaćeno 165.000 učenika. To znači da treba poduzeti sve da se sačuva pa i novim uspjesima unaprijedi športski rejting koji su Zagrebu desetljećima stvarali uspjesi njegovih športaša na olimpijskim igrama, svjetskim i europskim prvenstvima.
Upravo stoga, razvojna je orijentacija prioritet koji će biti definiran provedbenim Programom javnih potreba u športu za 2007. godinu sukladno Programu razvoja športa Grada Zagreba 2006.-2010. godine. Za ostvarivanje postavljenih programskih ciljeva bitna su tri osnovna zadatka: potpora športskoj mladeži koja se temelji na širokoj bazi - perspektivnim športašima koji izrastaju iz te baze a koju Zagreb ima u djeci i mladeži u osnovnim i srednjim školama; potpora vrhunskim kolektivima i pojedincima, koji su zapravo športsko lice grada na nacionalnom i međunarodnom planu i promidžbom športa pridonose njegovu razvoju, te poticanje uključivanja u šport što većeg broja građana.
Očuvanje pozicije najkvalitetnijim i najpopularnijim športskim kolektivima NK Dinamu, RK Zagrebu, KK Ciboni, HAVK Mladosti osigurava se sklapanjem ugovora koji im jamči ugovoreno sufinanciranje svih pogona i programa.
Velike športske priredbe od kojih su neke postale dio gradske tradicije i nadalje će biti nezaobilazna sastavnica ovog programa u prvom redu zbog njihova doprinosa športskom imidžu Grada.
Jednako tako za ostvarivanje postavljenih ciljeva bitna je izgradnja novih kapitalnih športskih objekata, jer bez njih zagrebački šport nema perspektive, a ni športski objekti nemaju svrhe ako na njima neće biti športske kvalitete ili mladih športaša.
Stoga će se u razradi ovog programa javnih potreba u športu precizno utvrditi, nakon izvršenih analiza, prioriteti i sredstva za njihovo ostvarivanje. Pri tome je bitna zadaća otkloniti sve zapreke za ostvarivanje jednog od postavljenih zadataka - uključivanje što većeg broja djece i mladeži u šport. U svim športskim objektima (kapitalni, školski i ostali) u Gradu Zagrebu osigurat će se satnica za besplatno korištenje - za potrebe djece i mladeži.
Ukupna skrb o športskim objektima ostavlja se Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i šport.
KLASA: 400-06/06-01/29
URBROJ: 251-01-04-06-53
Zagreb, 21. prosinca 2006.Predsjednica
Gradske skupštine
Mr.sc. Tatjana Holjevac, v.r.
|
|
|
|