clanak False

Otvorenje izložbe Kolekcije Vugrinec - remek-djela hrvatske moderne

Zamjenica gradonačelnika Vesna Kusin otvorila je izložbu  Kolekcije Vugrinec - remek-djela hrvatske moderne.
26.02.2015.
(Hina) - Izložba "Kolekcija Vugrinec - remek-djela hrvatske moderne", na kojoj je prvi put na jednom mjestu predstavljeno pedesetak slika i skulptura nastalih od kraja 19. stoljeća do 1945. godine, a dio su vrijedne privatne kolekcije hrvatskog nogometaša i najboljeg strijelca HNL-a Davora Vugrinca, otvorena je u četvrtak u Umjetničkom paviljonu.

Tom izložbom, čije je otvorenje okupilo brojne osobe iz domaćeg kulturnog, ali i sportskog života, započeo je novi ciklus Umjetničkog paviljona "Privatne kolekcije u javnoj instituciji", u okviru kojega će se ubuduće u tom izložbenom prostoru predstavljati domaće i inozemne privatne kolekcije, kao svojevrsni paralelni, nevidljivi muzejski postavi.

Među njima je Vugrinčeva kolekcija, jedna od najatraktivnijih s područja hrvatskoga slikarstva i kiparstva 19. i 20. stoljeća, a riječ je o reprezentativnim djelima hrvatskih umjetnika moderne. Počinje od Nikole Mašića, prvog etabliranog domaćeg i dosljedno školovanog slikara te najznačajnijih predstavnika tzv. zagrebačke šarene škole, Mate Celestina Medovića, Bele Čikoša Sesije, Ivana Tišova, Ferde Kovačevića ili Otona Ivekovića, preko muenchenskih đaka koji ostvaruju puni izraz hrvatske moderne umjetnosti Miroslava Kraljevića, Vladimira Becića, Oskara Hermana, do praške skupine, Milivoja Uzelca, Marijana Trepšea i Vilka Gecana.

Vugrinčeva kolekcija već je s pojedinim djelima izlagana na raznim retrospektivama, a ovaj postav donosi, među ostalim, "Tri gracije" Miroslava Kraljevića, "Penelopa" Bele Čikoša Sesije, "Magdalen" Milivoja Uzelca, "Žena s vrčem" Omera Mujadžića, "U zatišju" Ferde Kovačevića, "Vrijes" Celestina Medovića, "Akt" Jurja Plančića, "Maškerata" Frana Šimunovića, "Akt s leđa" Ljube Babića.

Igor Zidić, autor izložbe i likovnog postava ustvrdio je na otvorenju kako je u Vugrinčevoj kolekciji najmanje dvadesetak djela bez kojih se ne mogu napraviti ozbiljnije izložbe tog razdoblja hrvatske umjetnosti. Svaka privatna kolekcija ujedno je i naša zbirka jer sakuplja ono što bi se inače rasulo, istaknuo je Zidić, dodavši da kolekcionarstvo nije jednostavan posao ili hobi jer nema dobrog kolekcionara koji nije inteligentan, nema dobro oko ili strast prema onome što radi.

Otvorivši izložbu, zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Vesna Kusin napomenula je da se, kao ravnateljica Galerije Klovićevi dvori, već susretala s djelima iz kolekcije Davora Vugrinca bez kojih bi, istaknula je, izložbe koje su pripremali bile krnje. Isto je, tvrdi, i s brojnim drugim privatnim kolekcijama bez kojih se ne bi mogla napraviti niti jedna ozbiljnija retrospektiva.

Jasminka Poklečki Stošić, ravnateljica Umjetničkog paviljona i kustosica izložbe, rekla je kako je novi ciklus pokrenut jer su privatne kolekcije rasadište kapitalnih djela hrvatske umjetnosti, ali i iz želje da se publici približe kolekcionari i da se pokaže kako oni jako dobro rade ono što muzeji zbog financija možda i ne mogu.
Autorice kataloških jedinica su Darija Alujević za skulpturu i Petra Vugrinec za slikarstvo. Nakon Zagreba, gdje će biti otvorena do 12. travnja, izložba odlazi u Gradski muzej Varaždin (6. svibnja - 7. lipnja), te u galeriju Koprivnica (12. lipnja do 5. srpnja).


Gradske vijesti - 2015.