clanak False

Dosadašnje dobitnice Nagrade

31.05.2023.
U 2024. godini
 
Sanja Sarnavka, profesorica komparativne književnosti i jugoslavenskih jezika i književnosti, aktivistkinja za ljudska prava i ženska prava te umirovljenica
 
Obrazloženje:
Tijekom 2023., kao i prethodnih 30 godina, hrabro je i jasno reagirala u javnosti i aktivno pridonijela feminističkoj mobilizaciji u brojnim situacijama koje se odnose na kršenje ženskih, ljudskih i dječjih prava, a posebno na slučajeve femicida i ugrožavanja sigurnosti žena i djece, kao i na praznine u pravnoj i institucionalnoj zaštiti žrtava.
Svojim iskustvom i osnažujućim pristupom dala je presudan doprinos uspješnom pokretanju i razvoju Fonda za žene Zaklade Solidarna koji danas djeluje kao pouzdana poluga podrške ženama u krizi, njihovoj djeci te feminističkim inicijativama koje dubinski i trajno mijenjaju naše društvo u smjeru ravnopravnosti i dostojanstva za sve.
Fond Spasi me, kasnije Fond za žene Zaklade Solidarna, u kojem je predsjednica Uprave i članica Vijeća tog fonda, od sredine 2019. osigurao je pomoć za ukupno 248 žena. Samo u 2023. financijsku podršku primilo je 80 žena sa 73 djece. Kako bi promjene u društvu bile sustavne, u 2023. pružali su podršku feminističkim organizacijama koje se bave izravnom podrškom, obrazovanjem, javnim zagovaranjem i mobilizacijom zajednice i društva za zaštitu ženskih ljudskih prava, i to prioritetno prava na život bez nasilja i prava na reproduktivno zdravlje.
Uspješno djelovanje Fonda za žene i postignuća u 2023. uvelike su rezultat njezine predanosti razvoju kulture suradnje koja se temelji na feminističkim načelima uključivanja, jednakosti, slobode i solidarnosti.

 


U 2023. godini

Mirela Čavajda, upravna pravnica, instruktorica pilatesa

 
Obrazloženje:

Žena je čije su okolnosti vezane uz prekid trudnoće zbog zloćudnog tumora bebe u proljeće prošle godine temeljito potresle društvo. U teškom trenutku upoznavanja s terminalnom dijagnozom djeteta koje je nosila, umjesto da dobije podršku, bila je izložena mučenju, nečovječnom ponižavajućem postupanju, s neadekvatnim pristupom informacijama o svojim pravima i različitim opcijama pobačaja. U trenucima donošenja najteže životne odluke javno je istupila i upozorila na diskriminaciju i probleme zdravstvenog sustava te na nedostupnost pobačaja, odnosno zakonom zajamčenog prava na zdravstvenu zaštitu. Hrabro se izložila kako bi progovorila o najtežem i najdelikatnijem životnom trenutku, stavljajući tako javni interes ispred svoje osobne sigurnosti, a značenje njezina hrabrog postupka je mnogostruko. S jedne strane, ona je dala glas svim diskriminiranim ženama u Zagrebu, ali i u Hrvatskoj. S druge strane, njezin je potez mobilizirao cijelu državu u obrani prava žena na izbor.
Podršku borbi za već postojeće pravo ponovno su pružile brojne udruge i tisuće ljudi diljem zemlje, omogućivši nam kao društvu da prenesemo poruku svim ženama koje će možda proći kroz jednako tešku situaciju - da nisu same. Osim čuvanja već stečenih prava, njezina snaga pokrenula je procese koji već sada kao rezultat imaju bolji i pristupačniji sustav.

 


U 2022. godini

Sanja Bezbradica Jelavić, dipl. iur., odvjetnica

 
Obrazloženje:
 
- za izniman doprinos u zaštiti i ostvarenju temeljnih ljudskih prava i sloboda najranjivijih skupina.
Svojim je znanjem, stručnošću, ustrajnošću i bezgraničnom empatijom pomogla velikom broju žrtava raznih kaznenih i prekršajnih djela u ostvarenju njihovih zakonom zajamčenih prava.
Posljednjih 20 godina, a osobito prema rezultatima postignutima tijekom 2021., intenzivno djeluje na području zaštite ženskih ljudskih prava i ravnopravnosti spolova aktivno sudjelujući u kreiranju zakona i javnih politika, pravilnika te lobirajući za ratifikaciju i implementaciju Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.
Iznimno značajan pravni uspjeh ostvarila je zastupajući obitelj tragično preminule djevojčice koja je s obitelji izbjegla iz Afganistana. U postupku pred Europskim sudom za ljudska prava utvrđena je odgovornost Republike Hrvatske za povredu više članaka Konvencije o ljudskim pravima i pratećih protokola.
Dugogodišnjim radom na području zaštite najranjivijih skupina poput migranata, žena koje su preživjele nasilje i njihove djece daje znatan doprinos ostvarenju temeljnih ljudskih prava i vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske.

 



U 2021. godini
 
prof. dr. sc. Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević"
 
Obrazloženje:
 
- za nemjerljiv doprinos u borbi protiv pandemije COVID-19. Jedna je od vodećih znanstvenica u Hrvatskoj iz područja biomedicinskih znanosti, posebno virusologije. Prva je upozorila na činjenicu da je u pandemiji pobol i smrtnost ženske populacije veća od muške populacije. Inicirala je istraživanje o utjecaju infekcije SARS-CoV-2 virusa na reproduktivno zdravlje žena.
Znatno je pridonijela otkrivanju novih znanstvenih spoznaja na području antropozoonoza i urogenitalnih infekcija.
Njezini su radovi objavljeni u prestižnim časopisima, vodila je više domaćih i međunarodnih znanstvenih projekata i istraživačkih timova, suautorica je važnih udžbenika.
Ističe se i uspješnim nastavnim aktivnostima u visokoškolskim ustanovama.
Dobitnica je brojnih domaćih i međunarodnih priznanja.

                                                                       


U 2020. godini
 
Marija Sekelez, diplomirana dramska umjetnica, glumica, redateljica i humanitarka

Obrazloženje:
 
Svojom predanošću i ljubavlju za poziv kojem se potpuno posvetila uvelike je pridonijela afirmaciji žena u kulturi i cjelokupnom društvu te postigla prepoznatljive rezultate u prezentiranju važnosti stvaranja i života žena koje mijenjaju svijet.
Karizmatične vrhunce kazališne umjetnosti realizira i u samostalno ostvarenim predstavama donoseći maestralne portrete žena kao što je Isadora ili prva bosonoga plesačica (Al Weiner). Glavna uloga u predstavi Majstorska klasa Marije Callas (Terrence McNally) vrhunac je njezine glumačke karijere. Iznimnom snagom ostvaruje likove žena Zagrepčanki kao Zagorka i kao barunica Castelli te je vrlo uspješno realizirala suptilnu monodramu Duga u crnini posvećenu Marini Cvetajevoj. Izvanredno je monodramski portretirala dvije naše najveće pjesnikinje Vesnu Parun i Vesnu Krmpotić.
Od 2000. do 2016. kao ravnateljica Gradskog kazališta Žar ptica iznimnim organizacijskim sposobnostima i profesionalnim radom stvorila je vrhunsko profesionalno kazalište za djecu i mlade u kojem su žene redateljice, glumice, kostimografkinje, scenografkinje... postizale izvrsne rezultate. Popularizirala je kazalište i među djevojačkom publikom i afirmirala snagu iznimnih djevojčica: Dnevnik Pauline P., Duga, Ronja, razbojnička kći, Lažeš, Melita, Heidi, Tonkica Palonkica... Autorsku predstavu Oskar i dama u ružičastom Érica-Emmanuela Schmitta (režija i gluma) posvećuje djeci i ženama koje provode dragocjeno vrijeme s djecom u najtežim razdobljima, dajući im radost, ljubav i snagu.
                                                                                                                                                                                           
                                                                                                                                                                                         
U 2019. godini


dr. sc. Jasna Kovačević, viša knjižničarka, voditeljica zagrebačke Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića
 
Obrazloženje:
 
- Otkad je 1998. imenovana za ravnateljicu Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića, pretvorila ju je u vodeći centar za knjigu u Gradu Zagrebu i šire, u omiljeno mjesto predstavljanja knjiga, časopisa, predstavljanja autora i širenja čitateljskih navika građana.
Kulturne tribine održavaju se gotovo svaki dan, prisutna je na svakoj od njih, uspješno koordinira rad i aktivno sudjeluje na njima, trudeći se svakom autoru dati priliku predstaviti se u tom atraktivnom prostoru. Knjižnica je postala središnji kulturni punkt u Gradu Zagrebu, mjesto gdje kultura doista živi, bruji stotinama različitih glasova koji su profilirani ili se profiliraju kao najznačajnija imena kulture i znanosti u Hrvatskoj.
Istinska je kulturna uposlenica koja je "svoju" Knjižnicu pretvorila u mjesto afirmiranja ženskog stvaralaštva: književnoga, znanstvenoga i likovnoga.
Svojom predanošću, ljubavi za posao bez predumišljaja i kalkulacije, što su autori svakako prepoznali, uvelike je pridonijela afirmaciji žena u društvu i javnosti, afirmaciji ženskih ljudskih prava i ravnopravnosti spolova jer upravo se u području kulture i kroz kulturu ti ciljevi rafinirano ostvaruju te postigla prepoznatljive rezultate na podizanju kvalitete života žena u Gradu Zagrebu.
 
 

 U 2018. godini

Mirjana Bohanec Vidović
 

Obrazloženje:
 
- velikim zalaganjem na svim područjima svog djelovanja ostavila je izniman trag i postigla značajne rezultate na dobrobit Zagreba i Republike Hrvatske te time promovirala nezaobilaznu ulogu žene u kulturnom, diplomatskom i humanitarnom radu. Ostvarila je niz zapaženih uloga od hrvatskih opera i koncertnih djela hrvatskih skladatelja do antologijske uloge Ane Šafranek u kultnom filmu Tko pjeva zlo ne misli. Kao vrlo vješta i angažirana diplomatkinja utrla je put mladoj hrvatskoj kulturnoj diplomaciji te se istaknula humanitarnim radom.

 



 



 U 2017. godini

Janica Kostelić

 

Obrazloženje:

- za izniman doprinos vrhunskim rezultatima afirmaciji žena u hrvatskom športu. Mladim djevojkama postaje uzorom da se velikim zalaganjem i napornim dugotrajnim radom može postići briljantna svjetska karijera što ih na konkretan i najbolji način ohrabruje da oslobode svoju snagu i sposobnosti i ostvare pun potencijal.
Sa šest olimpijskih medalja, četiri zlatne i dvije srebrne, pet naslova svjetske prvakinje te tri naslova pobjednice svjetskog kupa u kojem je pobjeđivala trideset puta u svim disciplinama, najuspješnija je hrvatska alpska skijašica u povijesti zimskih olimpijskih igara i apsolutno najbolja hrvatska športašica svih vremena.
Njezino imenovanje za prvu državnu tajnicu Središnjeg državnog ureda za šport, zalog je ne samo kvalitete i unapređenja hrvatskog športa, već i ravnopravnosti žena u svim njegovim disciplinama.

 



 

 

U 2016. godini

Sandra Perković

Obrazloženje:

- vrhunska hrvatska sportašica vrlo je aktivna i kao društvena radnica, humanitarka, šireći pozitivno ozračje među mlađih generacijama i zalažući se za zaštitu ljudskih prava, posebno ravnopravnost spolova.
Četvrtu godinu za redom najbolja je zagrebačka sportašica čije rezultate zna ne samo cijela hrvatska već i svjetska javnost. Popularnost istinske sportske heroine može se mjeriti s popularnošću muških kolega. Sportskim rezultatima, upornošću, hrabrošću i mentalnom snagom, postala je idol mladih sportašica, ali i svih drugih koji u životu žele ostvariti snove i dosegnuti ciljeve kojima teže. Iznimnu sportsku karijeru nastavlja graditi u rodnom gradu, ostajući mu vjerna i nakon vrhunskih rezultata, jer obožava Zagreb i njegove stanovnike.
Nakon rijetkih padova na svom životnom i sportskom putu dizala se snažnija, jednako kao što je uvijek iznova, nakon velikih sportskih uspjeha, pronalazila motive za nove pobjede.
Kao zastupnica u Hrvatskom saboru, a prije toga u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, političkim se angažmanom zalaže za veća prava sportašica i sportaša, primjerenije uvjete rada, bolji odnos društvene zajednice prema sportu, osobito prema atletici, te za ravnopravnost spolova u tom značajnom, medijski istaknutom i utjecajnom segmentu društvenog života.

 

 

U 2015. godini

prof. dr. sc. Lovorka Galetić, redovita profesorica u trajnom zvanju
 

Obrazloženje:

Za uspješnu dugogodišnju karijeru na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U četiri mandata obnašala je dužnost pročelnice jedne od najvećih katedri na Ekonomskom fakultetu, a u jednom mandatu i dužnost prodekanice za znanost. Voditeljica je Doktorskog studija ekonomije i poslovne ekonomije osnutku kojeg je i osobno pridonijela. Suvoditeljica je specijalističkoga poslijediplomskog studija Strategija i korporativno upravljanje. Utemeljiteljica je An Enterprise Odyssey najstarije međunarodne znanstvene konferencije iz područja ekonomije u Hrvatskoj. Usavršavala se na prestižnim institucijama u Njemačkoj i Velikoj Britaniji. Svojim radom i djelovanjem predstavlja i Hrvatsku, i sve žene znanstvenice na različitim konferencijama i znanstvenim skupovima. Godinama uspješno promovira ravnopravnost spolova te senzibilizira studente za probleme koji su zapreka ravnopravnim odnosima muškaraca i žena. U okviru kolegija Kompenzacijski menadžment predaje teme o razlici plaća s posebnim naglaskom na problem staklenog stropa i nejednakosti u plaćama, pokušavajući djelovati upravo na mlade ljude koji ulaze na tržište rada i mogli bi pridonijeti društvenoj jednakosti.

 

 


 

U 2014. godini

doc. dr. sc. Vernesa Smolčić, docentica na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 

Obrazloženje:

Prva je znanstvenica u Hrvatskoj koja je dobila sredstva Europskoga istraživačkog vijeća namijenjena istraživačima početnicima. Za projekt Istraživanje rasta zvjezdane mase i mase supermasivnih crnih rupa u galaksijama kroz kozmičko vrijeme: Utiranje puta za sljedeću generaciju pregleda neba odobreno joj je u 2013. 1,5 milijuna eura za pet godina istraživanja. Dodatnih sto tisuća eura dobila je od EU FP7 Marie Curie Career Integration Grants programa (2012.). Osim što vodi velike projekte, na čelu je grupe Hrvatskoga fizikalnog društva Žene u fizici kojoj je cilj razumjeti probleme znanstvenica u Hrvatskoj na području fizike, osvijestiti problematiku u široj znanstvenoj zajednici, razviti ravnopravne odnose među spolovima te, dugoročno, izjednačiti broj muškaraca i žena u fizici na svim razinama - od zvanja asistenata do redovnih profesora i akademika.

Svojim nastupima i intervjuima u nizu časopisa i televizijskih i radijskih emisija te znanstveno-popularnim predavanjima uvelike je pridonijela popularizaciji znanosti te ujedno jačanju uloge žena u javnosti. Sudionica je "Euraxess na kotačima", inicijative koju je organizirao Europski istraživački prostor i Agencija za mobilnost i programe EU da bi istraživačima ponudili sve informacije i potporu za ostvarivanje međunarodne istraživačke karijere, s posebnim naglaskom na položaj žena u istraživačkom radu. Tom je prigodom široj publici održala predavanje o znanstvenoj mobilnosti te o ženama u fizici u Hrvatskoj i svijetu.
Nominirana je za Osobu godine Večernjeg lista u 2013. i po broju glasova bila je na drugom mjestu.
Vrsna je znanstvenica zasigurno uzor mladim Hrvaticama i Hrvatima o čemu svjedoči velik interes među studentima PMF-a za njezine astrofizičke kolegije. Nakon 10-godišnjeg obrazovanja i rada na poznatim sveučilištima i institutima te međunarodne karijere, odlučila se vratiti u Hrvatsku, u svoj rodni Zagreb, da bi znanjem i iskustvom proaktivno utjecala na razvoj fizike te svojim primjerom otvorila put drugim mladim znanstvenicama. Iznimnim zalaganjem i ugledom nesumnjivo je pridonijela afirmaciji žena u znanosti i društvu te time i ravnopravnosti spolova u znanosti.

 

 


 

U 2013. godini

Marija Slišković, predsjednica Udruge Žene u Domovinskom ratu

 

Obrazloženje:

Za iznimnu potporu ženama u razotkrivanju prešućenoga ratnog zločina silovanja žena u Domovinskom ratu. Nakon dvadeset godina šutnje o proživljenim su torturama javno progovorile. Javnost ih je poduprla i institucionalno su osigurani preduvjeti da im se prizna status žrtve i da se pokrenu procesi protiv počinitelja zločina. Zahvaljujući njezinu velikom zalaganju Hrvatska će uskoro prva imati zakonski okvir za stjecanje statusa žrtve ratnog zločina silovanja i prava na materijalnu naknadu za proživljene traume i ratna stradanja.

Od devedesetih je aktivna sudionica mirovnih inicijativa, potpore obrani, prognanima, djeci poginulih. Pokrenula je projekt Žene u Domovinskom ratu kojim prikuplja svjedočanstva žena o proživljenim ratnim danima i njihovu doprinosu obrani. Urednica je sedam knjiga svjedočanstava žena. Prikupila je i izdala iskaze silovanih žena u knjizi Sunčica.

 

 


 

U 2012. godini

Ljubica Matijević-Vrsaljko, odvjetnica

 

Obrazloženje:

Prije nego što ju je Hrvatski sabor imenovao za prvu hrvatsku pravobraniteljicu za djecu, pored odvjetničke prakse, od 1992. do 2003. besplatno je zastupala žene i djecu žrtve nasilja pred sudovima i centrima za socijalnu skrb u cijeloj Hrvatskoj kao jedina odvjetnica Autonomne ženske kuće, prvog skloništa za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja. Tada još nije bilo normativnog okvira na temelju kojeg bi se sankcioniralo nasilje u obitelji pa je javno upozoravala na taj propust i potrebu kažnjavanja počinitelja s izricanjem mjera kojima bi se sprečavalo daljnje nasilje. Dugogodišnjim angažmanom, uz potporu ženskih udruga, uspjela je senzibilizirati hrvatsku javnost da se zaštite prava žrtava pa je 2003. prvi put donesen Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji (bila je predsjednica radne grupe za njegovu izradu).

Nakon što joj je 2005. prestao mandat pravobraniteljice za djecu, u kojem je stekla velike simpatije i ugled u javnosti iznimnim zalaganjem za poštivanje prava najnemoćnijih - djece i žena, ponovno otvara odvjetnički ured i nastavlja u pojedinačnim slučajevima, ali i u javnosti, afirmirati ženska ljudska prava. Voditeljica je Pravnog tima Udruge B.a.B.e., koordinira rad Besplatnoga pravnog savjetovališta i osobno savjetuje stranke te sudjeluje u izradi i provedbi niza projekata kojima se promiču sva, a posebno ženska ljudska prava.

 

 


 

u 2011. godini

Đurđica Krnjak

 

Obrazloženje:

Za iznimni doprinos senzibiliziranju javnosti za probleme radnica u tekstilnoj industriji i predano zalaganje za ostvarivanje temeljnih ljudskih prava, Ustavom zajamčenih, prava na rad i zaradu, osnovnih preduvjeta očuvanja dostojanstva svakog građanina i njegove obitelji.

Bivša radnica Kamenskog, jedne od najvećih zagrebačkih tekstilnih tvornica, s tridesetgodišnjim stažom, nakon što im pet mjeseci nije bila isplaćena plaća i, unatoč zakonskim odredbama, nije bio pokrenut stečaj, predvodila je u osmodnevnom štrajku glađu i mirnim prosvjedima inicijativnu grupu od 20 radnica: Draženku Đaković, Đurđu Grozaj, Anu Gavran, Mandicu Ivančević, Maru Zovko, Katicu Petrović, Višnju Smolić, Anu Josipović, Viktoriju Đenić, Darinku Cik, Ines Kralj, Begu Arnaut, Biserku Hrbud, Radojku Komar, Šteficu Relić, Sofiju Jozinović, Irenu Jercel, Danicu Sabljak i Ljiljanu Bratanić.
Odlučno su iznijele javnosti nepravilnosti u privatizaciji Kamenskog i započele borbu za svoja radnička prava skrećući pozornost na propuste društvenih institucija koje nisu poduzele ništa da zaštite radnice tekstilne industrije, zapostavljenog sektora u kojem je rad uvijek bio potplaćen. Najprije su odradile svoje puno radno vrijeme, a zatim prosvjedovale gladujući i spavajući pod vedrim nebom.
Tom dostojanstvenom hrabrom gestom mali obespravljeni hrvatski radnik pokušava prizvati savjest ovog društva da se založi za društvenu pravdu i jednakost.
I povijest kao da se ponavlja.
Prosvjed radnica Kamenskog tako neodoljivo podsjeća na prve masovne proteste tekstilnih radnica za bolje uvjete rada i plaćen rad još 1857. godine, u čiji se spomen, preko sto godina, upravo 8. ožujka obilježava Međunarodni dan žena.

 

 


 

U 2010. godini

Mr.sc. Maja Mamula

 

Obrazloženje:

Za značajan doprinos afirmiranju problema rodne ravnopravnosti i zaštiti ženskih ljudskih prava, prije svega suzbijanju seksualnog nasilja. U Centru za žene žrtve rata zalagala se da se međunarodno pravno redefinira silovanje kao ratni zločin. Godine 2003. pokrenula je specijaliziranu organizaciju civilnog društva koja se bavi isključivo problematikom seksualnog nasilja "Ženska soba - Centar za seksualna prava". Inicirala je i organizirala u 2008. osnivanje Regionalne mreže protiv seksualnog nasilja u kojoj sudjeluju brojne ženske nevladine organizacije iz Hrvatske i drugih zemalja. Prvim domaćim istraživanjem Stanje seksualnih prava žena u Republici Hrvatskoj, 2007., pokazala je rasprostranjenost seksualnog nasilja u Hrvatskoj i autorica je prvih stručnih knjiga namijenjenih osobama koje rade sa žrtvama seksualnog nasilja te niza brošura i brojnih materijala za žrtve seksualnog nasilja. Kruna njenoga dugogodišnjega predanog rada je otvorenje Centra za žene žrtve seksualnog nasilja 2008. u Zagrebu, prvog u Hrvatskoj i u regiji, koji pruža besplatnu pomoć žrtvama seksualnog nasilja i njihovim obiteljima.

 

 


 

U 2009. godini

Prof. dr. sc. Mirjana Krizmanić

 

Obrazloženje:

Za doprinos afirmaciji žena u društvu dugogodišnjim javnim djelovanjem, postignutim rezultatima u podizanju kvalitete života građana Zagreba i Hrvatske. Kao znanstvenica i jedna od prvih profesorica psihologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu znatno je pridonijela razvoju visokoškolskog obrazovanja, te ostvarila izuzetnu ulogu u popularizaciji psihologijske znanstvene misli i društvenoj afirmaciji psihologijske struke. Dugogodišnjim i predanim javnim radom snažno je i pozitivno utjecala na građane Zagreba i cijele Hrvatske što se rijetko susreće čak i među najpoznatijim članovima akademske zajednice i zasigurno je doprinijela razvoju civilnog društva u Hrvatskoj. Jedna je od utemeljiteljica u svijetu poznate zagrebačke psihologijske škole te Katedre za zdravstvenu i kliničku psihologiju, objavila je desetke radova koji su obilježili područje eksperimentalne i diferencijalne psihologije. Angažirana je intelektualka te je pisala o ratu u Hrvatskoj sa psihosocijalnog aspekta te o njegovim posljedicama. Sudjeluje u radu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva te u Urbanističkom savjetu Zelene akcije koji s Udrugom Pravo na grad organiziraju različite javne aktivnosti za sprječavanje devastacija Zagreba. Jedna je od osnivačica humanitarne Udruge „Dobrobit“ i psihološkog savjetovališta na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kao neupitni član svjetske akademske zajednice svojim je aktivnostima pokazala bliskost sa građanima Zagreba i spojila ulogu znanstvenice, sveučilišne nastavnice, psihologinje i građanke te tako uspješno afirmirala ulogu žene u našem društvu.

 

 


 

U 2008. godini

Gospođa Slavica Jakobović Fribec, prof.

 

Obrazloženje:

Za osmišljavanje programa i pokretanje Dana Marije Jurić Zagorke u Zagrebu od 26. studenoga do 2. prosinca 2007. kojim je obilježena pedeseta godišnjica smrti prve profesionalne novinarke i najčitanije hrvatske književnice. Na suvremen i znanstveno utemeljen način prikazano je Zagorkino djelo iz više perspektiva i otvorene su mogućnosti za istraživanje dosad nepoznatih podataka o životu i radu te iznimne žene u hrvatskoj povijesti koja je svojim zalaganjem promijenila sliku žene u javnosti - ne više kao podređenog spola već kao samosvjesne građanke i odgovorne članice u društvenoj zajednici. Ta je manifestacija pridonijela i promišljanju o današnjoj poziciji žene i njezinom javnom djelovanju u hrvatskom društvu i kulturi. Cjelokupnim angažmanom i svojim javnim djelovanjem i suradnjom s brojnim nevladinim udrugama i državnim institucijama pridonosi promicanju ženskih ljudskih prava i ravopravnosti spolova. Kontinuirano piše i izlaže na znanstvenim skupovima, objavljuje oglede i rasprave na Trećem programu Hrvatskog radija te u časopisima Republika, Zarez, Filozofska istraživanja, Treća.

 

 


 

U 2007. godini

Ana Rukavina Erceg, novinarka (posmrtno)

 

Obrazloženje:

Hrvatska je imala registar potencijalnih darivatelja koštane srži sa 154 člana, ali nije imala banku matičnih stanica, bez koje oboljeli od leukemije u Hrvatskoj teško mogu naći darivatelja. Anino pismo Želim život, upućeno iz bolnice, za nekoliko je dana osvojilo Zagreb i cijelu Hrvatsku. U nepunih mjesec dana broj darivatelja više je nego udeseterostručen. Da nije bilo Anina pisma, zdravi možda nikada ne bi shvatili koliko je oboljelima od leukemije i limfoma potrebna njihova pomoć. Svojim je djelovanjem postigla iznimne rezultate u podizanju kvalitete života s humanitarnog stajališta kako u Gradu Zagrebu tako i u Republici Hrvatskoj i skrenula pozornost na probleme koje sustav nije prepoznao. Osobito se zalagala za poštivanje ljudskih prava, ponajprije žena i djece, te je svojim novinarskim radom znatno pridonijela senzibiliziranju javnosti za probleme koji su zapreka razvijanju solidarnosti u svim segmentima života.