clanak False

2. Znanstveno stručni simpozij ''Mladi i mentalno zdravlje: Slušam te''

21.01.2019.

Simpozij “Mladi i mentalno zdravlje: Slušam te“ održan je od 8. do 10. prosinca 2017. godine na Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar-Kitarović, Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske i Gradonačelnika Grada Zagreba.
 
Simpozij je otvoren pozdravnim govorima predstavnika organizatora. Ispred Gradskog ureda za zdravstvo, simpozij je otvorio dr. sc. Vjekoslav Jeleč, dr. med., zatim je docentica dr. sc. Tea Vukušić Rukavina, dr. med. pozdravila sudionike ispred Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, Medicinskog fakulteta u Zagrebu, a ispred Međunarodne udruge studenata medicine Hrvatska – CROMSIC govorila je Katarina Mandić, dr. med., koja je ujedno i voditeljica projekta. Ispred Doma zdravlja Zagreb-Zapad uvodnu riječ održao je ravnatelj dr. sc. Miroslav Hanževački, dr. med, dok je ispred Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo sudionike pozdravila zamjenica ravnatelja, dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, dr. med. Ispred Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske riječ je imao Darko Tot, dipl. soc. ped., a simpozij je pozdravio i posebni savjetnik za zdravstvo i sport, izaslanik predsjednice mr. sc. Kolinde Grabar-Kitarović, doc. dr. sc. Tomislav Madžar, dr. med. Ispred Grada Zagreba sudionike je pozdravila i podržala organizaciju simpozija doc. dr. sc. Olivera Majić.
 
 

Primjeri dobre prakse – prezentacija projekata Grada Zagreba
 
Nakon otvorenja Simpozija i pozdravnih govora predstavnika organizatora, izloženi su primjeri dobre prakse koji se provode na razini Grada Zagreba.
 
Zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo, Mirela Šentija Knežević, prof. log. univ. spec., istaknula je kako su mentalno zdravlje i poremećaji mentalnog zdravlja rastuća problematika u društvu koja zahtijeva intenzivnu i sustavnu edukaciju mladih, edukaciju stručnjaka u odgojno-obrazovnim ustanovama te edukaciju edukatora. Prikazala je zabrinjavajuće podatke koji govore kako se u 20% djece i adolescenata dijagnosticiraju psihijatrijski poremećaji, a preko 50% psihijatrijskih bolesti u odrasloj životnoj dobi razvilo se već u vrijeme adolescencije. Kao primjer dobre prakse koji se provodi u Gradu Zagrebu, predstavila je i javnozdravstveno-edukativni projekt „Pogled u sebe“ kojem je cilj podizanje svijesti o važnosti mentalnog zdravlja među mladima. U okviru projekta provedena je edukacija edukatora, radionice vršnjačke edukacije, edukacija stručnjaka, javnozdravstvene kampanje te empirijsko istraživanje u srednjim školama. Projekt je primio priznanja od strane Agencije za odgoj i obrazovanje i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za provedbu svih daljnjih projektnih aktivnosti, kao i rektorovu nagradu te ulazak među 10 najboljih projekata na svijetu na Generalnoj skupštini IFMSA (International Federation of Medical Students Associations).
 
Centar za zaštitu mentalnog zdravlja u zajednici Doma zdravlja Zagreb-Zapad predstavio je ravnatelj doma zdravlja dr. sc. Miroslav Hanževački, dr. med. Centar intenzivno provodi programe podrške liječnicima obiteljske medicine u složenijim slučajevima u kojima nije dostatna samo savjetodavna aktivnost i terapijski oblici koje nudi specijalističko-konzilijarna djelatnost. Također, Centar osigurava usluge multidisciplinarnog tima i intenzivni ambulantni tretman dostupan pacijentima u lokalnoj zajednici. Dr. Hanževački istaknuo je kako rad Centra počiva na načelima koja podržavaju obiteljski pristup, integraciju s postojećim oblicima skrbi u Domu zdravlja, suradnju s različitim stručnjacima iz drugih sektora te usmjerenost rada koja je utemeljena na procjeni potreba lokalne zajednice. Zaključno, naglasio je kako od ukupnog broja posjeta pacijenata 30% korisnika čine djeca i mladi.
 
Mreža usluga savjetovanja u zajednici ojačana je otvaranjem Centra za zdravlje mladih u travnju 2017. godine gdje se mladi mogu obratiti stručnjacima u vezi zaštite mentalnog zdravlja, savjetovališta o prehrani, zaštite reproduktivnog zdravlja, problema ovisnosti, problema učenja i prilagodbe te općenito u vezi zdravog načina života. Zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo, Ivana Portolan Pajić, dr. med. predstavila je Centar te istaknula kako se mladi mogu javiti besplatno i bez uputnice, što im osigurava potpunu anonimnost. Centar je otvoren u suradnji Grada Zagreba i Doma zdravlja Zagreb-Istok, a nudi izvan-institucionalne usluge po principu drop in centara. U okviru djelatnosti promocije zdravlja, dr. Portolan Pajić predstavila je i primjere dobre suradnje s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ i organizacijama civilnog društva poput suradnje s udrugom HUHIV koja je izradila aplikaciju „Spolno zdravlje“ gdje se mladi mogu informirati o spolnom i reproduktivnom zdravlju kroz kvizove znanja, kalkulator rizika te pronaći informacije o prevenciji spolno prenosivih bolesti. Aplikacija, također, sadrži i tražilicu zdravstvenih usluga po županijama. Dr. Portolan Pajić predstavila je i uspješnu suradnju s inicijativom „Boli me“ koja provodi program mentalne higijene i emocionalnog opismenjavanja srednjoškolaca.
 

Prikaz izlaganja iz programa Simpozija
 
Simpozij je sadržavao niz predavanja od strane brojnih stručnjaka na području zaštite mentalnog zdravlja - nastavnika, stručnih suradnika u školama, liječnika školske medicine kao i stručnjaka iz područja psihologije, psihijatrije i bliskih područja. Teme predavanja bile su posvećene mladima, kako srednjoškolcima, tako i studentima, no poseban dio predavanja bio je usmjeren prema nastavnicima, stručnim suradnicima zdravstvenih i odgojnih ustanova, koji uz roditelje, prvi mogu prepoznati i spriječiti nepoželjan ishod psihofizičkog razvoja kod djece i mladih. U nastavku slijedi kratki prikaz svih izlaganja.
 
U prevenciji i zaštiti mentalnog zdravlja svakako treba uzeti u obzir i ekonomske čimbenike. Doc. dr. sc. Linda Rajhvajn Bulat naglasila je kako materijalne poteškoće te oskudni financijski resursi u obitelji predstavljaju plodno tlo za početak stvaranja mentalnih oboljenja kod djece i mladih. Zaključila je kako je problem siromaštva vrlo osjetljiva tema za mlade te izaziva sram, stoga je potrebno jačati nestigmatizirajući pristup te osnažiti podršku siromašnim obiteljima s djecom. 
 
O važnosti osnaživanja školske medicine u sustavu skrbi za mentalno zdravlje govorila je prim. dr. sc. Marina Kuzman, prilikom čega je istaknula važnost uloge zdravstvenog sektora te osiguranje odgovarajućih službi kako bi se zadovoljile potrebe mladih. Usprkos brojnim raspoloživim resursima i međusektorskim suradnjama, zaključila je kako ipak djeci i mladima ne uspijevamo pomoći dovoljno te da je nužno zajedničko djelovanje i interdisciplinarni pristup. Potrebno je osnažiti sustav i unaprijediti strateške dokumente usmjerene prevenciji mentalnih poremećaja kod djece i mladih te svakako ojačati proces kontinuirane edukacije profesionalaca. Osim toga, potrebno je pružiti podršku savjetovalištima koja su u prvom kontaktu s mladima.
 
Važnu ulogu u prevenciji i očuvanju mentalnog zdravlja mladih čine nastavnici i stručni suradnici u obrazovnom sustavu. Slijedom toga, Vilma Bednar, dipl. psiholog govorila je o važnosti razvoja kurikuluma koji brine za mentalno zdravlje mladih te istaknula kako je potrebno izraditi kvalitetne programe prevencije fokusirane na problem u cilju zaštite mentalnog zdravlja učenika. Zaključila je kako je školsko okruženje velik potencijal za očuvanje mentalnog zdravlja mladih te za pravovremeno otkrivanje, djelovanje i praćenje ključno je kvalitetno strateško planiranje i razvoj programa za očuvanje mentalnog zdravlja.
 
Zbog specifičnosti liječenja mladih, važan je multidisciplinarni pristup u zaštiti mentalnog zdravlja mladih u zajednici. Slijedom toga, Zrinka Ćavar, dr. med. istaknula je važnost podizanja razine znanja u zajednici i provođenja anti-stigma kampanja. Naglasila je kako je obitelj neizostavan sustav u procesu brige o mentalnom zdravlju mladih, a osnaživanjem roditelja istovremeno podižemo otpornost mladih. U svrhu jačanja programa rane detekcije, potrebno je ojačati i školske djelatnike.
 
Prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić istaknula je kako u Nacionalnoj strategiji suzbijanja zlouporabe droga za razdoblje 2012.-2017. nedostaje sveobuhvatan i integrirani sustav skrbi o mentalnom zdravlju povezan s ovisnošću. Naglasila je i brzorastući problem depresije u mlađoj životnoj dobi te važnost ranog otkrivanja i primjene učinkovite intervencije. Zaključno, ističe je kako je nužno definirati prioritete i stavove (i sadržajno i organizacijski) te jačati programe probira i anti-stigma kampanje u zajednici. U svemu tome neizostavna je intersektorska i multidisciplinarna suradnja te djelovanje u zajednici na svim razinama sustava.
 
Doc. dr. sc. Vlatka Boričević Maršanić, dr. med. istaknula je kako je sveobuhvatni probir prvi korak u ranoj intervenciji za probleme mentalnog zdravlja djece i adolescenata. Prezentirala je rezultate pilot projekta „Probir i rana detekcija problema mentalnog zdravlja djece u predškolskim ustanovama i osnovnim školama grada Zagreba“. Prema rezultatima, 11% djece u dobi od 5 godina ima granično i visoko izražene probleme mentalnog zdravlja prema procjeni svojih roditelja, pri čemu dječaci imaju značajno više poremećaja ponašanja, hiperaktivnosti i problema s vršnjacima u odnosu na djevojčice. U djece u dobi od 12 godina, 19,3% je imalo granično i visoko prisutne probleme mentalnog zdravlja prema procjeni roditelja i vlastitoj procjeni. Kod dvanaestogodišnjaka, dječaci su imali višu razinu ukupnog stresa i hiperaktivnosti, a djevojke veću razinu emocionalnih problema. 11,8% djece u ranoj adolescenciji imalo je granične ili klinički značajne depresivne simptome, a statistički značajne spolne razlike u izraženosti depresivnih simptoma nisu nađene. Docentica Boričević Maršanić naglasila je kako su rezultati u skladu s podacima Svjetske zdravstvene organizacije o prevalenciji problema mentalnog zdravlja u djece i adolescenata te ukazuju na važnost probira u doba djetinjstva i adolescencije, kao i značaj javnozdravstvenih programa usmjerenih na povećanje svijesti o mentalnom zdravlju djece.
 
Prof. dr. sc. Darko Marčinko, dr. med. održao je predavanje o psihopatologiji u ljubavnim odnosima kroz psihoanalitičku paradigmu, te o značaju nesvjesnog funkcioniranja u svim socijalnim relacijama. Razložio je bazična vjerovanja i strategije različitih tipova poremećaja ličnosti važne za razumijevanje komplementarnosti u ljubavnim odnosima s posebnim naglaskom na granični (border-line) poremećaj ličnosti te narcistički poremećaj ličnosti koji u modernom društvu postaju sve rašireniji.
 
Hrvoje Handl, dr. med., spec. psihijatar održao je predavanje na temu odnosa ljubavi prema sebi i ljubavi prema drugima. Istaknuo je kako je ljubav prema sebi u najranijoj dobi prirodna i pravodobna te kako je u odrasloj dobi potrebno ponovo naučiti voljeti sebe kako bismo znali voljeti druge. Objasnio je i razliku između zdravog oblika voljenja sebe i narcističnog poremećaja ličnosti te kako uopće dolazi do razvoja takvog oblika poremećaja. Zaključio je kako voljeti drugog znači uživati u sreći i uspjesima drugog, a isto tako znati i tugovati u njegovoj tuzi, kao i istovremeno znati uživati u svojoj sreći i vlastitim uspjesima, te si znati dopustiti tugu i tugovati.
 
Važnost razumijevanja pojmova roda i spola, kao i njihove razlike u društvu objasnila je prof. dr. sc. Željka Kamenov s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Istaknula je kako su rodne razlike odgovorne za mnoge neusklađenosti koje uzrokuju probleme u vezi. Za održavanje kvalitetne veze važno je osvijestiti kako su muško-ženske razlike u intimnim odnosima mnogo manje nego što to očekujemo prema spolnim stereotipima, zaključila je profesorica Kamenov.
 
O komunikaciji, konfliktima i nasilju u vezama govorila je Marjeta Knez Turčinović, dr. med. iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba. Istaknula je kako je toleriranje rizičnih i nasilnih veza posljedica neosviještenosti, uz podatak koji govori kako je 60% mladih doživjelo neki oblik nasilja u vezi. Mladi ostaju u nasilnim vezama zbog srama i osjećaja krivnje te nedostatka podrške i povjerenja u sustav, što sa sobom nosi razne nepovoljne posljedice. Edukacijsko-prevencijski programi utječu na promjenu znanja, stavova i osviještenosti, kao i na razvoj vještina i osnaživanje mladih, istaknula je Marjeta Knez Turčinović.
 
Doc. dr. sc. Goran Arbanas, dr. med. govorio je o razvoju spolnog i rodnog identiteta te seksualne orijentacije. Istaknuo je kako u društvu postoji očekivanje da se spol, rod i seksualna orijentacija preklapaju, uz prisutnost brojnih stereotipa. Nadalje, objašnjava vrste rodova i seksualne orijentacije te biološke odrednice u razvoju seksualne orijentacije. Ističe kako se temeljni rodni identitet formira s 2-3 godine, a s 5-6 godina dijete spoznaje da je spol trajna, nepromjenjiva funkcija.
 

Interaktivne radionice
 
Osim predavanja, simpozij je sadržavao dvanaest interaktivnih radionica na temu ljubavi prema sebi i prema drugima, seksualnosti i partnerskih odnosa. Prvi set radionica održan je u subotu, 09. prosinca. Radionicu „Kako se dobro svađati?“ održala je prof. dr. sc. Željka Kamenov, a radionicu na temu „Kakvu vezu želimo?“ održala je doc. dr. sc. Margareta Jelić, obje s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Radionicu na temu „Mogu li postati polji/a partner/ica?“ održao je Dario Antić, magistar psihologije iz Centra BEA, a Hrvoje Handl, dr. med., specijalist psihijatar iz Psihijatrijske bolnice „Sveti Ivan“ održao je radionicu na temu „Ljubav prema sebi“. Dragana Mladenović, socijalna pedagoginja iz Miroras centra za osobni rast i razvoj održala je radionicu na temu „Algoritam za uspjeh po receptu Neurolingvističkog programiranja“, Vlatka Ročić-Petak i Ksenija Kapelj iz Udruge Ludruga održale su radionicu na temu „Aktivno slušanje i efektivna komunikacija“. Radionicu na temu „Kako imati uspješnu vezu“ održao je Bruno Šimleša, prof. soc.
 
U nedjelju, 10. prosinca, održane su sljedeće radionice: doc. dr. sc. Tihana Jendričko, dr. med., specijalistica psihijatrije iz Klinike za psihijatriju „Vrapče“ održala je radionicu na temu „Psihodrama“; Maja Vučić, prof. psih., suradnica Centra Sirius, održala je radionicu na temu „Partnerski odnosi: Samopoštovanje i poštovanje“; Dragica Barbarić, prof. psih. iz KBT opcije održala je radionicu na temu „Mindfulness“;  prof. dr. sc. Marijana Braš, dr. med., specijalistica psihijatrije iz Klinike za psihološku medicinu KBC Zagreb i Jana Đurđević, mag.edu.art. održale su radionicu na temu „Art terapija“, dok je Tončica Šiškov, prof. ped. iz NLP centra provela radionicu na temu „Terapija plesom i pokretom“. Dr. sc. Tanja Jurin, prof. psih. s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održala je radionicu na temu „Seksualna terapija“.
 

Kulturne manifestacije
 
U okviru simpozija održana je izložba fotografija Dee Botice „Sto osamdeset šest“ i predstava udruge Ludruga „S druge strane ogledala“, a stand up komičar Aleks Curać Šarić posjetiteljima je izveo predstavu na temu „Što se dogodi kada komunikacija u vezi postane iščašena“.
 

Okrugli stol – Seksualni tabui oko nas
 
Zadnji dan simpozija održan je okrugli stol na temu „Seksualni tabui oko nas“ uz facilitaciju prof. dr. sc. Aleksandra Štulhofera s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, doc. dr. sc. Gorana Arbanasa, dr. med. iz Klinike za psihijatriju „Vrapče“, Maje Erceg. mag. psych. iz udruge HUHIV i Tatjane Nemeth Blažić, dr. med. iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Okruglim stolom pokrenut je razgovor o pitanjima seksualnih tabua, razloga zbog kojih se isti javljaju, njihovoj ovisnosti o društvenom i kulturološkom kontekstu, devijacijama u seksualnom ponašanju i što one predstavljaju za pojedinca, kao i o nedostatku edukacije vezane uz seksualnost i posljedicama navedenog nedostatka.
 

Zaključci Simpozija
 
Zaključak Simpozija je da su mentalno zdravlje i poremećaji mentalnog zdravlja kod mladih osoba rastući problem cjelokupnog društva. Stručnjaci ističu važnost sustavne edukacije i stručnjaka u sustavu odgoja i obrazovanja iz područja mentalnog zdravlja. Sustavna edukacija je potrebna kako bi djecu i mlade pripremili za život u svijetu u kojem živimo u svim njegovim segmentima. Kontinuiranim interdisciplinarnim radom i edukacijsko-prevencijskim programima koji podrazumijevaju usvajanje novih znanja, stavova i osviještenosti cijelog društva i javnog mijenja, stručnjaci ističu važnost razvoja vještina i osnaživanje mladih, razvoj dobre komunikacije, iskrenosti i povjerenja koje će dovesti do međusobnog poštovanja, ravnopravnosti, podrške i odgovornosti i sprječavanja nasilja međi mladima.
 
Stoga, mora postojati dugoročni, integrirani, multidimenzionalni pristup i program prevencije nasilja među djecom i mladima, program ranog prepoznavanja mentalnih poremećaja djece i mladih kao i programi za ranu stručnu intervenciju kod rizične djece. Takav pristup imat će ključnu ulogu u unapređenju i očuvanju mentalnog zdravlja, ranoj prevenciji i sprječavanju negativnog ishoda kod smetnji u psihofizičkom razvoju djece i mladih. Prevencijom i ranom intervencijom smanjit će se stopa suicida kod djece i adolescenata.
 
Posebno je važan konsenzus stručnjaka pri definiranju programa probira i protokola  upućivanja rizične djece u daljnji tretman, odabir upitnika za procjenu poremećaja mentalnog zdravlja i povezivanje stručnjaka na svim razinama sustava. Uz podršku svih relevantnih institucija koji brinu za djecu i mlade, uz pomoć, podršku i edukaciju obitelji, prijatelja i stručnjaka koji rade u programima mentalnog zdravlja mladih, možemo očekivati da će naša djeca i mladi imati ispunjen i produktivan život, istaknula je u okviru zaključaka Simpozija Mirela Šentija Knežević univ.spec., zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo.
 
Cilj obrazovnog i javnozdravstvenog sustava je pripremiti djecu za život i stvoriti okolinu u kojoj mogu rasti u punom zdravlju i razvijati vlastite potencijale.


2. Znanstveno stručni simpozij Mladi i mentalno zdravlje: Slušam te


Program