clanak False

Ciljevi Generalnog prometnog plana

19.04.2017.
 Na početku postupka izrade Generalnog prometnog plana, važno je potpuno razumijevanje što se pokušava postići Planom, tj. koje su njegovi ciljevi. Zatim postizanje tih ciljeva određuje smjer i oblik izrade Plana i pojedinosti sadržaja svakog Plana. Nakon toga stupanj postizanja ciljeva predstavlja ključni element u postupku procjene plana.

Sljedeći ciljevi su razrađeni i dogovoreni s Gradskim poglavarstvom Grada Zagreba kao odgovarajući za izradu Generalnog prometnog plana Grada:

  • poboljšanje ekonomske učinkovitosti prometnog sustava;
  • zaštita okoliša od štetnih djelovanja prometa;
  • povećanje sigurnosti putnika; i
  • povećanje dostupnosti - lakoće dolaska do prometnih objekata.
    Ti elementi se objedinjuju u održivom prometnom sustavu sa sljedećim obilježjima:
  • ekonomski su učinkoviti i osiguravaju dobru dostupnost, istodobno štiteći okoliš i sigurnost putnika;
  • pravični su u rasporedu svog djelovanja: i
  • postizivi su u okviru raspoloživih financija i moguće ih je provesti.
    Prihvaćanje ciljeva definiranih u ovako širokim okvirima omogućilo je razmatranje širokog dijapazona načina unapređenja prometnog sustava u Zagrebu. Ciljevi su nadopunjeni ‘potpornim smjernicama’ o smjeru razvoja prometnog sustava:
  • poboljšati kapacitet javnog prijevoza i razine usluga kroz financijski održivu modernizaciju;
  • osigurati veću dostupnost prometne mreže i prijevoznih sredstava;
  • smanjiti korištenje osobnih automobila u središtu grada;
  • povećati broj parkirališta za automobile;
  • poboljšati uvjete za ne-motorizirani promet;
  • povećati sigurnost prometa; i
  • smanjiti buku i onečišćenje zraka.
    Međutim, pridržavanje ciljeva samo po sebi ne daje plan koji je moguće provesti; potrebno je također poznavanje ograničenja unutar kojih je ciljeve potrebno postići. Ta su ograničenja različitih oblika, uključujući i:
  • razinu financijskih sredstava na raspolaganju za trošenje na mjere u Generalnom prometnom planu, uključujući mogućnost dodatnog financiranja iz vanjskih izvora, na primjer, Svjetske banke, Europske banke za obnovu i razvitak;
  • nepostojanje značajnih promjena u politici Gradskog poglavarstva na ključnim područjima koja se odnose na promet, npr.
  • nema uvođenja naplate korištenja cesta ili drugih sličnih oblika naplate korištenja cesta;
  • nema promjena u vlasništvu i financiranju ZET-a;
  • nema promjena područja koje obuhvaća prometna politika Gradskog poglavarstva;
  • savjeti Povjerenstva za praćenje studije o sadržaju planova:
  • nema uvođenja prednosti javnog prometa ili mjera koje bi imale negativno djelovanje na ostali cestovni promet;
  • nema promjena strukture ili razine cijena vožnje koje bi djelovale na smanjenje broja putnika;
  • nema značajnih promjena u politici središnjih vlasti u odnosu na promet, npr.:
  • konstantne cijene goriva i razine oporezivanja prometnih troškova u realnim okvirima;
  • nema uvođenja novih poreza ili naknada za korištenje prijevoza;
  • nema promjena u vlasništvu i organizaciji HŽ;
  • specifična prostorna ograničenja koja sputavaju provođenje pojedinih mjera:
  • prirodne karakteristike, npr. rijeka Sava, planina Medvednica itd.
  • središnje gradsko područje Zagreba, tj. Gornji grad, Donji grad i pješačka zona;
  • pojedinačni objekti, npr. Maksimirski park, Botanički vrt, rekreacijsko područje Jarunskog jezera;
  • ključne građevine, npr. vladine zgrade, muzeji, crkve itd.;
  • željezničke pruge.