Siječanj je mjesec posvećen zdravlju žena.
Ove godine u siječnju se obilježava 17. Nacionalni dan borbe protiv raka vrata maternice - Dan mimoza i 18. Europski tjedan prevencije raka vrata maternice (od 22. do 28. siječnja)
Cilj javnozdravstvenih aktivnosti u siječnju je senzibilizirati javnost o važnosti edukacije, cijepljenja i ranog otkrivanja raka vrata maternice kontinuirano tijekom cijele godine, a ovih prigodnih dana simbolički. Cvijet mimoze upravo svojom nježnošću simbolično ukazuje na važnost osvješćivanja spomenute bolesti.
Rak vrata maternice je zloćudna bolest kod koje dolazi do promjena na stanicama vrata maternice koje počinju nekontrolirano rasti. U određenom broju žena promijenjene stanice (predstadiji raka) mogu se razviti u rak. U početnom stadiju raka vrata maternice simptoma najčešće nema. Kod razvijenog raka simptomi su nespecifični: nepravilno krvarenje, krvarenje između dva menstrualna ciklusa, krvarenje nakon spolnog odnosa, neuobičajeni iscjedak i bolovi u donjem dijelu trbuha. Dijagnoza bolesti se postavlja na temelju ginekološkog pregleda i Papa testa, kolposkopije i biopsije.
Broj umrlih od raka vrata maternice (C53) u gradu Zagrebu u posljednjih osam godina oscilirao je uz najniže vrijednosti od 17 umrlih žena 2015. godine i 2022. godine do 26 umrlih žena 2021. godine. Brojevi novooboljelih i umrlih od određene bolesti jedan su od kriterija za procjenu veličine javnozdravstvenog problema te bolesti.
U Hrvatskoj se godišnje već duži niz godina bilježi oko 320 novooboljelih i više od 120 umrlih žena. Prema posljednjim dostupnim podacima Registra za rak, u 2020. godini bilo je 276 oboljelih od raka vrata maternice (stopa 12,6/100.000). Prema podacima baze uzroka smrti, u 2020. godini 126 žena umrlo je od raka vrata maternice, od čega je 37% njih bilo mlađe od 60 godina. Po pojavnosti rak vrata maternice je drugo sijelo raka žena u dobi od 40 do 49 godina te treće sijelo žena u dobi od 30 do 39 godina (iza raka dojke i raka štitnjače). Za karcinom in situ vrata maternice stope incidencije su najviše u dobi od 30 do 34 godine. Odnos između karcinoma in situ i invazivnog raka vrata maternice je u 2020. godini u Hrvatskoj bio 2,1:1.
Rak vrata maternice i HPV
Rak vrata maternice uzročno je povezan s HPV infekcijom (Humani papilomavirus visokog rizika). Ono što rak vrata maternice čini drugačijim od ostalih vrsta novotvorina upravo je ta povezanost, uz uvođenje mehanizma pristupa prevenciji i liječenju ove bolesti kao infektivno neoplastičnoj bolesti. Prof. Harald zur Hausen za to otkriće 2008. godine dobio je Nobelovu nagradu. Cijepivši svoju unuku svijetu je poslao simboličnu poruku osobnim primjerom, potvrdivši tvrdnju „Nema raka vrata maternice bez infekcije HPV-om, Humanim papilomavirusom visokog rizika.“.
HPV je virus koji se kod ljudi pojavljuje u više od stotinjak formi (160 tipova), a svega nekoliko nosi visok rizik za razvoj raka (dominantno tip 16 i 18). U kontakt s infekcijom dolazi velika skupina mladog, ali i odraslog stanovništva (do 90% populacije). Prenosi se spolnim putem preko zaražene kože genitalne regije i sluznice (šire regije) tako da sam prezervativ nije dovoljna zaštita u borbi protiv ovog infektivnog agensa. Virus u organizmu može biti prisutan dugi niz godina prije nego se aktivira. Pad imuniteta uz loše stilove života (pušenje, pretilost, nepravilna i neredovita prehrana i stres) uz genetsku predisponiranost kod određenih osoba za prijemčivost virusa, rizični su faktori za aktivaciju virusa. 90 % osoba koji dođu u doticaj s virusom mehanizmima obrane organizma eradiciraju virus, dok u preostalih 10% započinje razvoj predkanceroznih lezija.
Protiv virusnih infekcija nema učinkovitih mehanizama eradikacije, kao što su to antibiotici kod bakterija. Liječe se samo posljedične razvojne forme: bradavice, kondilomi, predkancerozne i kancerozne tvorbe. Karcinom se sporo razvija, prosječno petnaestak godina uz redovitu pojavu predkanceroznih stanja (CIN I, CIN II i III). Za ranu dijagnostiku patološki promijenjenih stanica sluznice vagine, egzocervixa i endocervixa još 60-ih godina prošlog stoljeća uveden je klasični Papa test. Stoga je redoviti ginekološki pregled neophodan za otkrivanje bolesti u ranoj fazi, dok promjene nisu zahvatile dublje slojeve tkiva ili proširile na okolno tkivo i limfne čvorove.
Ključne preporuke za zaštitu od HPV-a i raka vrata maternice uključuju edukaciju o svome zdravlju, zaštitu spolnog zdravlja, cijepljenje protiv HPV-a te za žene redoviti odlazak na preventivne ginekološke preglede.
Rak vrata maternice može se otkriti u ranom stadiju i uspješno liječiti
Najučinkovitiji način prevencije ovog raka je edukacija mladeži o odgovornom spolnom ponašanju, cijepljenje protiv HPV-a i redoviti ginekološki pregledi s PAPA-obriskom (PAPA-testom) ili tekućom citologijom.
Cijepljenje protiv HPV-a
Rak vrata maternice je najčešći karcinom kojega uzrokuje Humani papiloma virus (HPV) i glavni razlog zašto se pokrenuo razvoj cjepiva protiv HPV-a. Cijepljenje protiv HPV-a djevojčica i djevojaka, dječaka i mladića preporuča se radi smanjenja rizika od infekcije HPV-om i razvoja karcinoma.
Grad Zagreb prvi je u Republici Hrvatskoj uveo besplatno cijepljenje protiv HPV-a 2007. godine sukladno smjernicama i odluci stručnog Povjerenstva Grada Zagreba za prevenciju infekcije HPV-om i drugih spolno prenosivih bolesti. Dobrovoljno i besplatno cijepljenje u cijeloj Republici Hrvatskoj omogućeno je za sve učenike i učenice osmog razreda osnovne škole od školske godine 2015./2016.
Prema preporuci Hrvatskog društva za školsku i sveučilišnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora, od 2023. godine školski liječnici na cijepljenje pozivaju učenike od 5. do 8. razreda osnovne škole uz druge preventivne aktivnosti. Cjepivo je neobavezno, a preporučuje se radi smanjenja rizika od infekcije HPV-om i njenih štetnih posljedica, prvenstveno određenih karcinoma te se učenici mogu cijepiti i ranije, od petog razreda nadalje.
Cijepljenje je od 2019. godine, ovisno o raspoloživosti cjepiva besplatno i za sve osobe nakon osmog razreda osnovne škole do 25. godine starosti (uključujući i 25. godinu), a koje su se propustile cijepiti kao odabrana kohorta.
Grad Zagreb kontinuirano provodi aktivnosti u svrhu očuvanja spolnog i reproduktivnog zdravlja mladih.
U području zaštite spolnog i reproduktivnog zdravlja mladih u Centru za zdravlje mladih Grad Zagreb osigurao je od 2022. provedbu aktivnosti cijepljenja protiv HPV infekcije, besplatne ginekološke za sve studentice do 29 godina, a koje nemaju izabranog ginekologa ili žive izvan svog mjesta prebivališta kao i aktivnosti testiranja na spolne bolesti. Grad Zagreb usluge besplatnih ginekoloških pregleda studentica osigurava i na lokaciji Službe za školsku i sveučilišnu medicinu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Mirogojska 16.
Tijekom 2023. ostvareno je 718 ginekoloških pregleda i konzultacija, 256 savjetovanja od strane školskog liječnika a ukupno je provedeno 817 aktivnosti cijepljenja. Uslugama testiranja na HIV, hepatitis C, sifilis, klamidiju i gonoreju bilo obuhvaćeno ukupno 973 korisnika. Usluge ginekoloških pregleda studentica provodi i Služba za školsku i sveučilišnu medicinu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ na lokaciji, Mirogojska 16 gdje je ginekološkim pregledima obuhvaćeno dodatnih 294 studentica.
Više o načinima prijave na
Terminko.com i mrežnoj stranici
Centra za zdravlje mladih.
