clanak False

Industrijska baština u susjedstvu

19.04.2017.

Industrijska baština u susjedstvu
Muzej grada Zagreba i Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada organizirali su 13. i 14. prosinca 2012. predstavljanje projektne ideje prenamjene dijela paleoindustrijskog kompleksa zagrebačke tvornice željezničkih vozila Gredelj i ciklus izlaganja o stanju i perspektivama industrijskog naslijeđa u Sloveniji, Bosni i Hercegovini i Srbiji.
Goran Arčabić, viši kustos Muzeja grada Zagreba, bio je koordinator i moderator stručnog skupa, koji je predstavljao nastavak suradnje Muzeja i Ureda na projektu “Zagrebačka industrijska baština: povijest, stanje, perspektive”. Primarni su ciljevi muzejsko-istraživačkog projekta utjecati na javnu percepciju industrijskog naslijeđa kao dijela nacionalne i univerzalne baštine i predstaviti inozemnu praksu zaštite i prenamjene industrijske baštine.
Nakon uvodnih riječi organizatora, Jadranke Veselić Bruvo, pročelnice Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada i Vinka Ivića, ravnatelja Muzeja grada Zagreba, predstavljena su iskustva u zaštiti, obnovi i održivom korištenju industrijske baštine.

Predstavljanje projektne ideje Zagrebački kreativni klaster Gredelj
Irena Matković (Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada) predstavila je projektnu ideju prenamjene dijela kompleksa Gredelj u Zagrebački kreativni klaster, koju Ured razvija i razrađuje u suradnji sa Zagrebačkim holdingom i uz konzultantsku pomoć koju je osiguralo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU. Cilj je projekta privući profesionalce iz kreativnih industrija u dio neiskorištenih građevina u sklopu Gredelja te ujedno provesti zahtjevnu sanaciju i obnovu vrijednih spomenika industrijske baštine.

Urbana regeneracija i zaštita industrijske baštine u Sloveniji
Sonja Ifko (Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Ljubljani) predstavila je razvoj zaštite industrijske baštine u Sloveniji, s naglaskom na projekte koji su realizirani posljednjih godina. Bez obzira na relativno dugu tradiciju zaštite tehničke baštine na slovenskom prostoru, razvojni potencijal industrijske baštine in situ često je još uvijek podcijenjen. Nove realizacije na području zaštite industrijskih prostora pomažu, kako u primjeni zaštite, tako i u podizanju svijesti javnosti o razvojnom značenju industrijske baštine. Izlaganje je stoga usredotočeno na dobre primjere iz prakse koji potvrđuju važnost zaštite tog ključnog segmenta baštine 19. i 20. stoljeća.

Industrijsko naslijeđe u BiH
Aida Idrizbegović Zgonić (Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Sarajevu) predstavila je industrijsko naslijeđe u Bosni i Hercegovini s naglaskom na elektroenergetskim građevinama iz austrougarskog razdoblja. Prva električna centrala u Sarajevu (lokalitet Marijin Dvor), izgrađena 1894. godine, korištena je od 1895. za pogon prvih tramvaja u Sarajevu. Nalazi se u strogom centru grada, što je prednost, ali ujedno i moguća prepreka opstanku građevine. Prenamjeni je potrebno pristupiti interdisciplinarno, s jasnim programima, jer uobičajeni postupci restauracije i prezentacije spomenika nisu dostatni za njihovu reintegraciju u suvremene urbane sadržaje.

Industrijska prošlost Vojvodine
Anica Tufegdžić (Departman za arhitekturu i urbanizam Fakulteta tehničkih znanosti Sveučilišta u Novom Sadu) održala je predavanje poetskog naziva „Siluete i sjenke industrijske prošlosti Vojvodine“. Dinamika razvoja vojvođanske privrede u prethodna dva stoljeća čita se kroz slojevitost industrijskog naslijeđa, koje čuva tekovine njemačkih tehnologa, mađarskih industrijalaca i arhitekata, vojvođanskih veleposjednika, čeških inženjera te komunističkog režima.
 

slika 1, slika 2