clanak False

Iz povijesti

19.04.2017.

Iako Stenjevec spada u red onih zagrebačkih četvrti koje su svoj današnji urbani izgled zadobile tek u drugoj polovici prošloga stoljeća, čini se da je taj prostor bio nastanjen među prvima na zagrebačkom području. Neki su povjesničari čak pokušavali dokazati da se glasovita rimska Andautonija nalazila ovdje. Pokolebalo ih je tek otkriće bogatog nalazišta materijalnih ostataka nekadašnjeg naselja kod današnjeg Šćitarjeva. No, arheološki nalazi svakako ukazuju na nazočnost ljudi na tom području u antička vremena. Tu su, među ostalim, nađeni ostaci rimskoga groblja, zdenca i obrambenog zida, te baza za kip rimskog cara Decija koji je vladao 249.-250. poslije Krista. Posve je sigurno da su se ljudi već tada, u najmanju ruku, intenzivno kretali tim područjem. Na tada plovnoj Savi, nedaleko naselja Stenjevec, nalazila se i riječna luka kojom je taj prostor bio prometno povezan s Panonskom nizinom.
Pronađeni ostaci iz rimskog razdoblja mahom su koncentrirani uz Trg Stenjevec, staru urbanu jezgru ovog prostora. Taj je trg jedini u Hrvatskoj, osim središnjega varaždinskog trga, do danas zadržao karakteristični barokni ljevkasti oblik. Današnja crkva uznesenja Blažene Djevice Marije, koja zajedno s drugim građevinama na Trgu tvori jedinstvenu zaštićenu kulturno-spomeničku cjelinu, podignuta je na temeljima stare crkve iz 1334. U crkvi se nalazi gotički drveni kip Majke Božje s malim Isusom na lijevoj i žezlom u desnoj ruci, za koji je puk vjerovao kako je doplovio Savom na trnju.

 

Župna crkva uznesenja Marijina u Stenjevcu

 

 

 

Godine 1857. na području današnje gradske četvrti Stenjevec postojala su dva naselja, Stenjevec sa 84 i Špansko sa 111 stanovnika. Prvi preduvjeti intenzivnijeg naseljavanja i razvoja toga područja nastaju šezdesetih godina 19. stoljeća: 1862. se gradi željeznička pruga Zagreb - Zidani most, a godinu dana kasnije osniva se Pučka škola u Stenjevcu. Od 1877. do 1879. u Jankomiru se gradi najveća bolnica za duševne bolesnike u Hrvatskoj.
Postupno se otvara sve više obrtničkih radionica, trgovina i gostionica. Južni dio četvrti naseljavaju obitelji koje se bave vrtlarstvom i svojim proizvodima prehranjuju zapadni dio Zagreba. No, broj stanovnika stenjevečkog područja do sredine se prošloga stoljeća povećava vrlo sporo. Tako 1931. u Stenjevcu živi 362, a u Španskom 384 ljudi. Veliko ubrzanje rasta stanovnika Stenjevca započinje pedesetih godina. To naselje već 1961. ima 3297, a 1971. čak 10.675 stanovnika. Stanovništvo Španskog se tijekom šezdesetih udesetorostručuje, pa 1971. doseže 5.472 stanovnika.
Pedesetih godina na prostoru Stenjevca, u Jankomiru, niče jedna od najznačajnijih zagrebačkih industrijskih zona. Tu se grade velike tvronice i druga poznata poduzeća poput Končara, Jedinstva, Jugorapida, Šavrića, Kontinentalprijevoza, Pismorada, Risa i drugih. U novije vrijeme većinu tih nekadašnjih velikih gospodarskih subjekata zamjenjuje sve veći broj manjih privatnih tvrtki koje se pretežno bave uslužnim djelatnostima.
Četvrt radikalno mijenja izgled osamdesetih godina zahvaljujući iznimno intenzivnoj stambenoj gradnji na prostorima Malešnice i Španskog.
U drugoj polovici četrdesetih godina prošloga stoljeća područje današnje četvrti Stenjevec u sastavu je Kotara Zagreb, ali još ne pripada Gradu Zagrebu. Dijelovi toga područja tek se na samom kraju 1949. pripajaju Gradu kao gradski rajon Stenjevec. Godine 1952. ukidaju se gradski rajoni, a dijelovi današnjeg Stenjevca, zajedno s dijelovima prostora današnje gradske četvrti Podsused – Vrapče, ulaze u sastav novoformiranih perifernih općina Stenjevec i Vrapče. Naselja Jankomir, Opatovina i Stenjevec pripadaju općini Stenjevec, a Špansko ulazi u sastav Općine Vrapče. Tri godine kasnije formirana je Općina Susedgrad koja obuhvaća područja današnjih četvrti Stenjevec i Podsused – Vrapče te naselje Prečko, danas u sastavu Gradske četvrti Trešnjevka – jug. Općina Susedgrad 1955. se pripaja Općini Črnomerec. Nakon sedmogodišnjeg funkcioniranja Grada Zagreba kao jedinstvene općine, u razdoblju od 1967. do 1974., ponovo je osnovana Općina Susedgrad koja, praktički u granicama s početka pedesetih, ali sada bez Prečkog, postoji do 31. prosinca 1990. Na području današnje četvrti Stenjevec do početka 1994. djeluje šest mjesnih zajednica: Gajnice, Malešnica, "Matija Gubec", Stenjevec, Špansko i Vrapče-jug. Dijelovi područja bivših mjesnih zajednica Gajnice i Stenjevec, sjeverno od željezničke pruge, danas pripadaju Gradskoj četvrti Podsused-Vrapče.

U veljači 2009. na području Gradske četvrti Stenjevec osnovano je šest mjesnih odbora.

 


Ulica Ivane Brlić Mažuranić u Malešnici