clanak False

Iz povijesti

19.04.2017.

Na području današnje gradske četvrti Podsused - Vrapče u medvedničkoj spilji Veternica, iznad naselja Gornji Stenjevec, otkrivene su kosti pračovjeka (homo Crapiniensis) stare više od 35.000 godina. Uz ostatke toga pradavnog stanovnika ovih prostora nađene su i kamene sjekire, šiljci i strugala, karakteristični uporabni predmeti visoke kulture neoličana.

O prvim stalnim naseljima na području Vrapča svjedoče ostaci tzv. kulture polja sa žarama, iz razdoblja između 1.700. i 750. prije Krista. U današnjoj Bolničkoj ulici iskopani su grobovi s urnama u kamenim sanducima te posude i brončani predmeti iz 1200. prije Krista. 



Grob s urnama 1230. – 1100. p. Kr.

U rimsko doba kamen iz kamenoloma Vrapče prevozi se Savom, preko luke koja se nalazila na području današnje gradske četvrti Stenjevec, do naselja u Panonskoj nizini.
Crkva sv. Barbare u Gornjem Vrapču

Iz razdoblja dolaska Slavena na ove prostore u Podsusedu je pronađen grob slavenskog ratnika sa željeznim i brončanim oružjem (9. st.).

U srednjem vijeku, u vrijeme vrlo burnih zbivanja na ovom području, oblikuju se i toponimi Podsused i Vrapče. Prvi upućuje na smještaj naselja podno staroga feudalnog posjeda Sused. Potonji, pak, potječe od staroslavenske riječi "rab" koja je označavala roba ili kmeta, što je u izravnoj vezi sa činjenicom da se radi o najvećem feudalnom posjedu u ovom kraju što ga je Bela III. darovao Kaptolu.

Susedgrad je 1316. gradio ugarsko-hrvatski kralj Karlo Robert Anžuvinac. Rodbinskim vezama i nasljeđivanjem u 16. stoljeću taj je posjed došao u ruke zloglasnog Franje Tahija protiv kojega su se seljaci digli u poznatoj buni 1573. Na području Susedgrada i Gornjeg Stenjevca seljački je ustanak izbio 3. veljače, a ugušila ga je feudalna vojska.

U 16. se stoljeću na ovo područje doseljava mnogo novih stanovnika s područja Like i Krbave koji bježe pred Turcima. U prodorima Turaka u ove krajeve, potkraj 16. i na početku 17. stoljeća, popaljena su ovdašnja sela i porušene crkve.

Za vrijeme najžešćih turskih prijetnji ovdje se protiv osvajača borio i u borbi poginuo široj javnosti malo poznati hrvatski junak plemić Martin Mogorić koji je, za vrijeme cara Ferdinanda III., bio ogulinski kapetan. Mogorić je pokopan u (tada franjevačkoj) crkvi u Mariji Gorici, a rodbina mu je podigla spomen ploču koja i danas tamo stoji.

Prvi crkveni objekt u Vrapču, nepoznate godine gradnje, bila je Crkva sv. Križa, smještena na povišem brežuljku s desne strane Prišlinova puta. U tu je crkvu više puta udarao grom te je napuštena zbog ruševosti, a 1704. zagrebački je kanonik Ivan Znika dao sagraditi novu baroknu crkvu sv. Barbare.

Prvi snažniji poticaj naseljavanju ovoga dijela Zagreba daje gradnja željzničke pruge Zidani Most – Zagreb – Sisak. "Zagorska željeznica" sagrađena je 1886., a uskotračna pruga Zagreb – Samobor puštena je u promet 14. svibnja 1901.


crkva sv. Barbare u Gornjem Vrapču

Uz već spomenute Stenjevec i Vrapče, najstarija su naselja na ovom području: Orešje, Kostanjek, Dolec, Bizek, Dolje, Jarek, Goljak, Borčec, Perjavica i Lisičina. Prema popisu iz 1890. najviše je stanovnika imao Borčec – 780, a u Bizeku i Dolju živjelo je po 400 ljudi.

Osobito nagli rast broja stanovnika ovdje je zabilježen sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća zahvaljujući gradnji novog naselja Gajnice i stambenog bloka Stenjevec-sjever. Tako naselje Vrapče, koje je 1880. imalo 245, a 1931. – 1.994 stanovnika, u vrijeme popisa 1971. ima čak 13.180 žitelja.

Neposredno nakon II. svjetskog rata cijelo je područje Gradske četvrti Podsused – Vrapče još izvan granica grada Zagreba, iako tamošnji mjesni narodni odbori pripadaju zagrebačkom kotaru. Tek 23. prosinca 1949. u okvir grada ulaze dijelovi područja MNO Borčec, Podsused, Stenjevec Gornji i Vrapče Gornje – Bregi. Od 1952., pak, dijelovi Podsuseda – Vrapča ulaze u sastav perifernih gradskih općina Podsused, Vrapče i Stenjevec. Općine Vrapče i Stenjevec uključuju i dijelove područja današnje gradske četvrti Stenjevec, a Vrapču tada pripada i naselje Prečko. Godine 1955. formirana je Općina Susedgrad koja se proteže područjima današnjih četvrti Podsused – Vrapče i Stenjevec te naselja Prečko, danas u sastavu Gradske četvrti Trešnjevka – jug. Ta je općina 1962. pripojena Općini Črnomerec, a njezino cjelokupno područje, pet godina kasnije, postaje dijelom grada Zagreba kao jedinstvene općine. Prostor današnjih gradskih četvrti Podsused – Vrapče i Stenjevec u razdoblju od 1974. do 1990. čini teritorij gradske općine Susedgrad. Na dijelu toga prostora koji danas pripada Gradskoj četvrti Podsused – Vrapče do 1994. je djelovalo sedam mjesnih zajednica: Gornji Stenjevec, Gornje Vrapče, Perjavica-Borčec, Podsused, Vrapče-centar, Gajnice i Stenjevec. Dijelovi područja bivših mjesnih zajednica Gajnice i Stenjevec, južno od željezničke pruge, pripadaju Gradskoj četvrti Stenjevec.

 

U veljači 2009. na području Gradske četvrti Podsused – Vrapče osnovano je sedam mjesnih odbora.