clanak False

Iz povijesti

Arheološka nalazišta na području Črnomerca (Donja Kustošija) i susjedne Gradske četvrti Podsused-Vrapče (spilja Veternica) navode na zaključak o boravku ljudi na ovom prostoru već u kameno doba, prije više od 35.000 godina.

Više materijalnih ostataka nalazimo iz vremena Rimljana. Rimska cesta koja je spajala Medvednicu sa Savom, protezala se od Ilice preko Svetoga Duha, Kustošije i južnoga dijela Grmoščice na Donje Vrapče i Stenjevec.

Život na području Črnomerca, ali i na znatno širem prostoru, u srednjem je vijeku ponajprije vezan uz Medvedgrad, utvrdu na uzvisini jednog od istaknutih medvedničkih izdanaka, praktički na samoj granici današnjih gradskih četvrti Črnomerec i Podsljeme. Djelomično obnovljene ruševine Medvedgrada i danas su vidljive praktički iz svakog kuta grada Zagreba i njegove bliže okolice. Utvrdu je u razdoblju od 1248. do 1252. dao sagraditi zagrebački biskup Filip, sredstvima Zagrebačke biskupije, a prema nalogu Pape Inocenta IV. o gradnji obrambenih građevina radi sprečavanja prodora Turaka prema Papinskoj državi. Medvedgrad predstavlja iznimno vrijedan spomenik kulture i prošlosti. U njegovu sklopu ističu se impozantna romanička obrambena kula, jedinstvena romaničko-gotska kapela Sv. Filipa i Jakova, gotičke palače i zdenac bistre vode koji je omogućavao život u utvrdi. Napušten je nakon potresa 1590. Zbog skupog održavanja Medvedgrad je često mijenjao gospodare, od Kaptola do Biskupije i kralja. Moćni gospodari utvrde bili su strah i trepet podmedvedničkih sela, a sukobljavali su se i sa zagrebačkim građanima, što je August Šenoa opisao u "Zlatarevu zlatu".

 

 

Medvedgrad

Črnomerec se spominje već u 13. i 14. stoljeću kao jedno od naselja gradečkih kmetova. U 17. stoljeću na tom se području spominju još neka gradska sela: Čukovići, Vrhovci, Jelenovec i Domjanići.

Na jugozapadu Gradske četvrti Črnomerec nalazi se zemlja Grmoščica što ju je plamić Petar u srednjem vijeku darovao Kaptolu. U starom opisu toga prostora spominje se blatni brijeg, a tu se i danas izrađuje opeka.

Godine 1819. selo Črnomerec ima 197 stanovnika, a 1878. taj se broj povećava na 725. Nekako u to vrijeme razvijaju se i novija naselja na području današnje gradske četvrti: Mikulići, Fraterščica, Bijenik, Novaki, Kustošija...

U Mikulićima je 1868. poduzetnička obitelj Pongratz sagradila, prema projektu uglednoga zagrebačkog graditelja Kleina, jedinstven ljetnikovac neoromaničke forme, danas najpoznatije obilježje toga prostora.

U drugoj polovici 19. stoljeća bitno se ubrzava gospodarski razvoj ovoga dijela grada Zagreba, posebice nakon gradnje željezničke pruge prema Zidanom Mostu (1862.) i Karlovcu (1865.), te ciglane u Ilici 157 (1870.) i Ilici 288 (1885.) Ubrzo je uslijedila gradnja većega broja proizvodnih pogona drvne, prehrambene, tekstilne, kemijske, metaloprerađivačke, duhanske i industrije papira. Tu su nikle i stasale neke od danas najpozatijih zagrebačkih tvrtki: Pliva, Franck, Zagrebačka pivovara, Kamensko, DTR... Bitan doprinos identitetu toga prostora dala je i gradnja bolnica i vojarni.

Ljetnikovac obitelji Pongratz

Do 1945. granica grada Zagreba bila je na potoku Kustošak pa je zapadni dio današnje četvrti Črnomerec tek tada postao sastavnim dijelom grada. Najveći dio prostora današnje četvrti u razdoblju od 1945. do 1952. nalazi se u granicama tadašnjeg VI. gradskog rajona Črnomerec. No, neki dijelovi Četvrti tih se godina tek postupno uključuju u Grad Zagreb. Tako Kustošija, koja je pripojena Gradu 1945., do 1947. ima status posebnog VII. gradskog rajona, a područja mjesnih narodnih odbora Bijenik i Mikulići ulaze u sastav Grada tek potkraj 1949. Nakon ukidanja gradskih rajona, 1952., glavnina područja Črnomerca nalazi se u granicama jedinstvenoga užeg gradskog upravnog područja u nadležnosti Narodnog odbora Grada, a za njegov je zapadni dio osnovana periferna gradska Općina Kustošija. Godine 1953. Črnomerec, još uvijek bez područja Kustošije, postaje jednom od osam općina užega gradskog područja. Od 1955. Kustošija je u sastavu tadašnje općine Susedgrad koja se 1962. pripaja Općini Črnomerec. Od 1967. Grad Zagreb, kao jedinstvena općina, obuhvaća, među ostalim, i cijeli Črnomerec. Područje današnje gradske četvrti od 1974. u cijelosti ponovo pripada Općini Črnomerec koja egzistira do 31. prosinca 1990.

Unutar prostora današnje četvrti do 1994. djelovalo je osam mjesnih zajednica: "Ban Keglević", "Bartol Kašić", Gornja Kustošija, Kustošija centar, Jelenovac, Medvedgrad, Sveti Duh i Šestinski dol-Vrhovec. U Gradsku četvrt Črnomerec uključen je i mali dio područja bivše Mjesne zajednice Vrapče – centar (desna strana ulice Matije Bakića).

U veljači 2009. na području Gradske četvrti Črnomerec osnovano je osam mjesnih odbora.