clanak False

Iz povijesti

19.04.2017.

Tri prethistorijske kamene sjekire pronađene u Rudešu dokazuju da su ljudi već u najstarija vremena kročili područjem današnje gradske četvrti Trešnjevka-sjever. Mnogo su brojniji tragovi ljudskog djelovanja iz antičkog i razdoblja velike seobe naroda.

U srednjem vijeku, nakon što je kralj Bela IV. 1242. čuvenom Zlatnom bulom njegov istočni dio dodijelio Gradecu, trešnjevački je prostor podijeljen između Kaptola i Gradeca. Granicu dvaju posjeda, ujedno i zapadnu granicu grada Zagreba, predstavlja Veliki potok ili Črnomerčak (Črnomerec). Zapadni dio područja današnje Trešnjevke -sjever (uglavnom područje Rudeša), koji je pripadao Kaptolu, ostao je izvan granica grada Zagreba sve do 1945.

Stalna naselja na ovom se području javljaju relativno kasno. Prvo među njima selo Ljubljanica, smješteno južno od starijeg naselja Črnomerec, u pisanim se dokumentima spominje od sredine 18. stoljeća. Ono tada ima deset kućanstava koja se bave vinogradarstvom. Nedaleko od Ljubljanice nalazilo se zemljište Berek na dijelu kojega je smještena današnja Remiza. Nešto sjevernije odatle prostiru se Črešnjevke, zemljište koje je Trešnjevci dalo ime.

Preobrazba trešnjevačkog prostora iz ruralnog u urbani započinje gradnjom željezničke pruge Zidani Most – Zagreb – Sisak 1862., odnosno Južnog (današnjeg Zapadnog) kolodvora kojom je pokrenuta industrijalizacija. Sve intenzivniji i raznovrsniji gospodarski život koncentrira se prvenstveno uz Savsku cestu i željezničku prugu.

Godine 1891. na Savskoj se cesti gradi prva tramvajska pruga, sa spremištem za tramvaje na mjestu današnjega Tehničkog muzeja. Tu se grade i Tvornica šibica, Pilana, Potkivačka škola, itd.

Na kraju 19. stoljeća na Trešnjevci se razvijaju mali obrti i trgovina, najviše u Savskoj, Selskoj, Tratinskoj, Zagorskoj i Novoj cesti.

Otvorena kola s konjskom zaprekom pred tramvajskim spremištem na Savskoj cesti između 1891. i 1900.

Uz uskotračnu željezničku prugu Zapadni kolodvor-Samobor, sagrađenu 1901., postupno se grade razni gospodarski objekti: Spremište prnja (sabirnica i sortirnica starih krpa za industriju papira), Kraljevska zemaljska bubara u Zagrebu (svilana), Prva hrvatska tvornica strojeva i ljevaonica željeza na Magazinskoj cesti, itd.

Tvornica za preradu tekstilnih otpadaka na Magazinskoj cesti 49

U krugu Gradskog vodovoda, sagrađenog 1878. u Zagorskoj ulici, 1907. sagrađena je Gradska električna centrala. Godine 1910. tramvaji su elektrificirani, a spremište tramvaja na Savskoj cesti preuređeno.

Sve do završetka I. svjetskog rata Trešnjevka je predgrađe s malim brojem stanovnika i nizom bezimenih ulica. U međuratnom razdoblju to se područje ubrzano gradi i naseljava. Nad željezničkim prugama gradi se nekoliko nadvožnjaka. Dvadesetih godina Gradska štedionica gradi zgradu banke u Ozaljskoj ulici i 50 prizemnih zgrada za tramvajske namještenike na Selskoj cesti. Godine 1924. podignuto je nogometno igralište (današnji stadion NK Zagreb). Na početku tridesetih dovršava se zgrada osnovne škole u Selskoj cesti, te školska zgrada između Nove ceste i Trakošćanske ulice. Vojska u Selskoj cesti podiže Logor Krste Frankopana. Godine 1935. kroz Tratinsku i Ozaljsku ulicu gradi se tramvajska pruga s novim tramvajskim spremištem na 18 jutara zemljišta.

Opisane promjene snažno potiču stambenu gradnju koja je, međutim, pretežito bespravna. Brojni komunalni problemi, kao posljedica takve gradnje, bitno će obilježavati život ovoga dijela Zagreba tijekom cijele druge polovice prošloga stoljeća.

U razdoblju od 1945. do 1952. ovo područje, zajedno s najvećim dijelom prostora današnje gradske četvrti Trešnjevka-jug, čini V. rajon grada Zagreba. Nakon ukidanja rajona 1952., cijelo to područje pripada jedinstvenom užem gradskom prostoru pod izravnom upravom Narodnog odbora Grada. Od 1953. Trešnjevka ima status općine, a 1967. ulazi u sastav Grada Zagreba kao jedinstvene općine. Općina Trešnjevka ponovo djeluje od 1974. I nakon ukidanja općina u Gradu Zagrebu (31. prosinca 1990.), sve do početka 1994., na području današnje Trešnjevke-sjever djeluje deset mjesnih zajednica: "Antun Mihanović", Ciglenica, "Dr. Ante Starčević", Ljubljanica, "Nikola Tesla", Pongračevo, Rudeš, Samoborček, "Silvije Strahimir Kranjčević" i Stara Trešnjevka. Gradskoj četvrti Trešnjevka - sjever pripadaju i manji dijelovi nekadašnjih mjesnih zajednica Knežija (dio Ljubljanske avenije) i Kustošija centar (Vuhredska ulica).

U veljači 2009. na području Gradske četvrti Trešnjevka – sjever osnovano je deset mjesnih odbora.