clanak False

Iz povijesti

Preobrazba dotadašnjega izrazito ruralnoga prekosavskog prostora jugozapadno od Zagreba u jednu od današnjih gradskih četvrti započinje tek prije pola stoljeća. Prije toga ovdje stoljećima žive stanovnici desetak sela: Sv. Klara, Botinec, Lučko, Blato, Čehi, Odra, Mala Mlaka, Ježdovec, Hrvatski Leskovac, Remetinec, Kajzerica... Život u tim selima umnogome je određivala Sava, prije regulacije tipična nizinska rijeka niskih obala, s mnogo zavoja i cijelom mrežom rukavaca i otoka, sklona izlijevanju iz korita i mijenjanju toka. Osim što su obrađivali zemlju, seljaci su, koliko bi im to rijeka dopuštala, lovili ribu i u vrbicima sjekli šiblje. Zbog nestalnosti savskoga toka na rijeci stotinama godina nisu građeni mostovi već prijelazi preko Save – "luke" i "brodovi" – koji su premještani prema potrebi.

Ime naselja Lučko upućuje na njegovu nekadašnju funkciju luke, odnosno prijelaza preko Save. Taj je prijelaz bio u funkciji još u 18. stoljeću kada se vodio i spor između Kaptola i Gradeca oko prava na ubiranje prijevoznine, u kojemu je Sabor to pravo dao Kaptolu.

Selo Botinec dobilo je ime po grofovskoj obitelji Boti koja je tu posjedovala veći dio zemlje.

Remetinec, koji se nekada zvao Tupal, bio je posjed redovnika Pavlina.

Selo Čehi imalo je poseban status zbog davanja desetine Kaptolu. Tu su i poneki građani slobodnog i kraljevskog grada Gradeca kupovali izvangradska imanja.

Selo Blato, ime kojega točno opisuje tlo na kojem je smješteno, javlja se na zemljovidu Zagreba i okolice 1822.

Već u srednjem vijeku na ovom su prostoru postojale rimokatoličke župe u Remetincu, Leskovcu, Sv. Klari i Odri. Selo Odra stoljećima je nosilo ime po tamošnjoj cCkvi sv. Jurja. Odranska župa spominje se među ostalim župama zagrebačkog arhiđakonata već 1334.

 

Župna crkva sv. Jurja u Odri iz 1762.

Brojne stare crkve i kapelice razasute prisavskom ravnicom svjedoče o kontinuitetu obitavanja na ovom području tijekom minulih stoljeća.

Sava je do najnovijih vremena, posebice u nekim razdobljima, oštro odjeljivala područje današnjeg Novog Zagreba - zapad od grada Zagreba. U vrijeme Napoleonovih osvajanja na Savi je bila granica prostora pod francuskom upravom. Kod staroga Savskog mosta, na južnoj obali još uvijek stoji zgrada francuske carinarnice iz toga doba. Tu je u ono vrijeme bio sagrađen drveni most, na drvenim pilotima, ostaci kojih, za izrazito niskog vodostaja, još i danas proviruju iz vode.

U vrijeme prvoga sustavnog popisa stanovništva, 1857., u tadašnjim naseljima na području današnje gradske četvrti Novi Zagreb - zapad stalno je prebivalo jedva dvije tisuće ljudi. Gotovo stotinu godina kasnije, 1953., taj broj nije bio mnogo veći – niti 7000. Pa ipak, ubrzaniji gospodarski razvoj i rast grada Zagreba na kraju 19. i na početku 20. stoljeća, koji je rezultirao i gradnjom željeznog Savskog mosta 1892., potaknuo je i rast broja žitelja na ovom prostoru.

Na početku 20. stoljeća, još u vrijeme Austrougarske Monarhije, u Lučkom je sagrađena zračna luka koja se danas koristi u sportske svrhe te za obuku specijalnih postrojbi.

Pedesetih godina prošloga stoljeća započinje oblikovanje grada južno od Save. Na području Novoga Zagreba - zapad najprije se gradi Brodarski institut, zatim (1956.) na svoju današnju lokaciju seli Zagrebački velesajam, a 1959., gradnjom Mosta slobode, osiguran je osnovni prometni preduvjet ostvarenja povijesne zamisli tadašnjega zagrebačkog gradonačelnika Većeslava Holjevca o proširivanju grada na drugu obalu rijeke. Ubrzo zatim na sjeveroistočnom dijelu prostora niču visokourbanizirana naselja: Trnsko, Siget, Savski gaj i Remetinečki gaj. Istodobno, ubrzano rastu i urbaniziraju se i stara sela.

Zagrebački velesajam

 

Intenzivno naseljavanje ovoga prostora postupno slijedi i sve življa gospodarska aktivnost, ponajprije unapređivanjem poljoprivrede i prehrambene industrije (npr. poznata tvornica Klara) i razvoj raznovrsnih uslužnih djelatnosti.

Velika koncentracija stanovnika u novim prekosavskim naseljima nameće potrebe za gradnjom različitih javnih objekata. Tako se u Sigetu, u razdoblju od 1971. do 1978., gradi crkva sv. Križa, najveća crkva u Hrvatskoj sagrađena u zadnjih pola stoljeća koja u središnjem obrednom prostoru može odjednom primiti do 3.500 vjernika.

Raštrkanost naselja na relativno velikom prostoru i njihov nagli i uglavnom stihijski rast tijekom devedestih godina prošloga stoljeća, uz ispresijecanost prostora mnoštvom važnih prometnica, pred Gradsku četvrt Novi Zagreb - zapad stavljaju velike probleme u gradnji komunalne infrastrukture i uređivanju naselja.

Proces uključivanja prostora Novoga Zagreba – zapad u Grad Zagreb u formalnom je smislu započeo 23. prosinca 1949. Tada su Gradu pripojeni dijelovi ondašnjih mjesnih narodnih odbora Remetinec i Gaj. Veći dio toga prostora – na kojemu djeluju narodni odbori Hrvatski Leskovac, Lučko, Remetinec, Stupnik i Sveta Klara – tada je u upravnoj nadležnosti zagrebačkog kotara. Naselja Odra, Mala Mlaka i Turopoljsko Hrašće pripadaju, pak, Kotaru Velika Gorica. Godine 1952. zagrebačkom kotaru s ovog su područja pripadale općine Stupnik i Sveta Klara, a Općina Odra bila je u sastavu velikogoričkog kotara. U to vrijeme području Grada Zagreba pripadaju naselja Mali Gaj, Podbrežje – Kajzerica i Veliki Gaj. Tri godine kasnije cijelo područje Novoga Zagreba – zapad, zajedno s područjima današnjih gradskih četvrti Brezovica i Novi Zagreb – istok, uključeno je u sastav Općine Remetinec koja je jedna od općina širega gradskog područja u tadašnjem Kotaru Zagreb, nastalom spajanjem Grada Zagreba s dotadašnjim dugoselskim, zelinskim, velikogoričkim i samoborskim kotarom. Već 1957. Općina Remetinec pripada užem području grada. Od 1967. do 1974. cijelo to područje čini jedinstvenu općinu Grad Zagreb. Na području nekadašnje općine Remetinec od 1974. do 1990. djeluje Općina Novi Zagreb. Do početka 1994. na prostoru današnjega Novog Zagreba – zapad postojalo je 15 mjesnih zajednica: Blato, Botinec, Čehi, Hrašće, Hrvatski Leskovac, Ježdovec, Kajzerica, Lučko, Mala Mlaka, Odra, Remetinec, Savski gaj, Siget, Sveta Klara i Trnsko. Gradska četvrt Novi Zagreb – zapad obuhvaća i mali dio područja bivše Mjesne zajednice Brezovica (dio Brezovičke ceste).

U veljači 2009. na području Gradske četvrti Novi Zagreb – zapad osnovano je 16 mjesnih odbora.