Operativni plan intervencija u zaštiti okoliša (u daljnjem tekstu OPERATIVNI PLAN) dužne su izraditi pravne i fizičke osobe koje na određenoj lokaciji proizvode, skladište, koriste, prevoze, skupljaju ili obavljaju druge radnje s opasnim tvarima u količinama jednakima ili većima od graničnih količina određenih u Poglavlju II. točki 8. Gradskog plana intervencija u zaštiti okoliša, odnosno u Prilogu 2. Državnog plana intervencija u zaštiti okoliša, uvažavajući kriterije iz Poglavlja II. točaka 4. i 5. istog plana. Okvirni sadržaj OPERATIVNOG PLANA sadržan je u Prilogu 3 Državnog plana, te ujedno predstavlja osnovne korake u njegovoj izradi.
U nastavku se donosi detaljnja razrada Priloga 3. Plana intervencija u zaštiti okoliša, po pojedinim točkama kako slijedi u prilogu.
2.1. POPIS OPASNIH TVARI I NAJVEĆA OČEKIVANA KOLIČINA OPASNIH TVARI
Cilj poglavlja: utvrditi za koju opasnu tvar treba raditi OPERATIVNI PLAN
Prvi korak u izradi OPERATIVNOG PLANA je utvrditi vrstu i količinu opasne tvari na lokaciji i prikazati na način:
- tabelarni popis opasnih tvari na lokaciji (u dostatnim količinama da mogu stupiti u interakciju);
- za svaku vrstu opasne tvari odrediti najveću očekivanu količinu izraženo u tonama i ukupnu težinu opasnih tvari u skladištu izraženo u tonama;
- za svaku opasnu tvar potrebno je obaviti razvrstavanje prema Pravilniku o razvrstavanju, označavanju, obilježavanju i pakiranju opasne tvari (NN 23/08), navedenu u Prilogu I ovog Pravilnika.
Drugi korak je utvrditi za koju opasnu tvar treba raditi OPERATIVNI PLAN. U Poglavlju II. točki 8. Gradskog plana intervencija, odnosno Prilogu 2. državnog Plana intervencija, uz uvažavanje kriterija iz Poglavlja II. točaka 4. i 5., nalaze se vrste opasnih tvari, njihova pripadajuća granična vrijednost, uz odgovarajući indeks opasnosti. Granična količina, odnosno indeks opasnosti ukazuju na to postoji li obveza izrade OPERATIVNOG PLANA.
Za svaku predmetnu tvar obavezno se mora priložiti STL (sigurnosno-tehnički list) proizvođača. STL za potrebe OPERATIVNOG PLANA treba biti načinjen sukladno Zakonu o kemikalijama (NN 150/05, 5) i Pravilniku o načinu ispunjavanja STL-a (NN 111/06). On mora biti na hrvatskom jeziku, rasterećen nepotrebnih i netočnih podataka, ovjeren u Hrvatskom zavodu za toksikologiju.
SAVJET OPERATIVNI PLAN izradite samo za opasnu tvar koja je najveća očekivana količina veća ili jednaka graničnoj količini, a ne radite OPERATIVNI PLAN za opasne tvari koje ne prelaze graničnu količinu na lokaciji.
U slučaju da na lokaciji imate više istih ili različitih opasnih tvari (više spremnika), a smatrate da međusobno ne mogu doći u interakciju, izradite OPERATIVNI PLAN za svaku opasnu tvar (spremnik) posebno, uz uvjet da količina opasne tvari (spremnika) prelazi graničnu vrijednost. Ako postoji vjerojatnost da mogu stupiti u interakciju u slučaju izvanrednog događaja za utvrđivanje ukupne količine opasne tvari na lokaciji, savjetujemo da proučite Poglavlje 1. u „Općim smjernicama za programe upravljanja rizicima“ (40-CFR-68), na web stranicama Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja MZOPU (www. mzopu.hr).
2.2. OPIS LOKACIJE I OKRUŽENJA
Cilj poglavlja: dati čitljiv i jasan prikaz lokacije imajući pri tome u vidu da prikaz lokacije bude prvenstveno koristan sudionicima u intervenciji u slučaju iznenadnog događaja. Također se od ovog poglavlja očekuje da se da prikaz okruženja koji mora biti nešto detaljniji ako se u poglavlju 2.5. utvrdi da zone ugroženosti prelaze granice lokacije
Ovo poglavlje treba sadržavati tekstualni i grafički prikaz unutarnje lokacije (mikrolokacije) i vanjskog okruženja (makrolokacije).
2.2.1. Opis lokacije (mikrolokacija) znači prikazati lokaciju s točnom pozicijom potencijalnog izvora opasnosti. Osobito treba voditi računa o ažurnosti, sveobuhvatnosti, točnosti i jasnoći grafičkog prikaza za mikroolokacije budući da je on od predsudne važnosti za snalaženje sudionika u intervenciji u slučaju izvanrednog događaja.
Za grafički prikaz treba koristiti ažurni topografsko-katarstarski plan mjerila u prosjeku 1:500, odnosno većem ili manjem, ovisno o veličini lokacije (parcele), kompleksnosti prisutnih sadržaja relevantnih za OPERATIVNI PLAN.
Topografsko-katarstarski plan može se dobiti u Gradskom uredu za katarstar i geodetske poslove, a ažuriranje (ako je potrebno preko ovlaštenoga geodetskog izvođača.
Podaci koje je potrebno uvrstiti su:
a) označiti spremnike na temelju norme HRN U.J1.220., ogledni primjerak legende korištenih simbola nalazi se u prilogu (Dodatak 2);
b) dati podatke o vrstama i količinama drugih kemikalija koje bi mogle stupiti u interakciju (opisati vrstu interakcije), njihovu udaljenost od objekta i njihov smještaj u odnosu na objekt (ne navoditi bezazlene opasne tvari ili one koje dolaze u malim količinama);
c) prikazati jasno sve putove za prilaz vatrogasaca, hitne pomoći i drugih sudionika događaja (npr. logistika) te za druge svrhe (npr. evakuacija radnika), ako je moguće označiti mjesta na kojima će se, uz najčešće smjerove vjetra, tijekom intervencije smjestiti pojedine interventne jedinice;
e) označiti sve hidrante, prepreke za kretanje vozila i/ili ljudi (npr. ograde, vodotokove ili kanale), kanalizacijske šahtove, označiti i mjesta na kojima se može obavljati dekontaminacija;
f) dati podatke o posebnim osobitostima objekta (npr. protuprovalna vrata s alarmom, prihvatni spremnik s njegovim značajkama (prvenstveno volumen), postojanje neutralizatora plinovite kemikalije, smještaj sredstava za ograničavanje i obuzdavanje nesreće (poput pijeska ili pjene itd.).
Ogledni primjer Prikaza mikrolokacije s načinom ucrtavanja putova i simbolima dan je u prilogu (Dodatak 1.).
2.2.2. Opis okruženja (makrolokacija), ako se radi o subjektu kojega zona ugroženosti prelazi granice mikrolokacije potrebno je detaljnije opisati karakteristike prostora unutar zone ugroženosti. U tom slučaju važno je nabrojiti i locirati značajne javne receptore, npr. škole, crkve, sportske terene, obilježiti glavna naselja i slično (zone sanitarne zaštite, vodotokove).
Za prikaz koristiti topografsku kartu mjerila 1:25.000, odnosno Hrvatsku osnovnu kartu mjerila 1:5.000 i/ili ORTOFOTO u mjerilu 1:5.000.
2. 3. POPIS MOGUĆIH IZVORA I UZROKA OPASNOSTI
Cilj poglavlja: nabrojiti sve što bi moglo biti potencijalni izvor i mogući uzrok opasnosti
Za ovo poglavlje treba izraditi popis mogućih izvora i uzroka opasnosti na temelju podataka iz prethodna dva poglavlja, uz dobro poznavanje stanja na lokaciji i svih manipulacija koje se obavljaju s opasnom kemikalijom ili kemikalijama. Pri tome je potrebno, tamo gdje je to moguće, raščlaniti izvor od uzroka opasnosti.
Popis mogućih izvora i uzroka opasnosti treba sadržavati sljedeće:
a) jasan opis postupaka s opasnim tvarima (npr. skladištenje, korištenje u nekom procesu kao što su npr. kemijska sinteza, obično pretakanje ili razrjeđivanje, odnosno korištenje za posebne svrhe kao što je npr. dezinfekcija vode), poželjno je da se u ovaj dio uključi i shematski prikaz posebnih procesa (npr. korištenje amonijaka kao rashladne tekućine);
b) popis svih kritičnih mjesta u procesu na kojima se može dogoditi ispuštanje kemikalije (npr. na ventilu);
c) popis uvjeta kod kojih može doći do izvanrednog događaja (npr. pretakanje kemikalije tijekom nepovoljnih hidrometeoroloških uvjeta), prenošenja posljedica nesreće s drugog objekta u blizini i sve moguće ljudske greške tijekom procesa ili za vrijeme vrlo malo vjerojatnih događaja, npr. diverzija na skladište i prirodnih uzroka (npr. potres ili poplava).
NAPOMENA Podaci iz ovog poglavlja mogu biti korisni i uvršteni u INTERVENTNI NAPUTAK.
2. 4. PREVENTIVNE MJERE ZA SPRJEČAVANJE IZVANREDNOG DOGAĐAJA
UKLJUČUJUĆI OBAVEZNO IZVJEŠĆIVANJE (brojevi, adrese, prioriteti)
Cilj poglavlja: prikazati što je sve napravljeno po pitanju sigurnosti na lokaciji da do akcidenta ne dođe, s informacijama o djelatnicima zaduženima za provođenje preventivnih mjera zaštite i kontrole
Ovo poglavlje podrazumijeva sve redovne i obavezne mjere, postupke i radnje koje se koriste u redovnom postupku baratanja opasnim tvarima.
Za ovo poglavlje je potrebno:
a) taksativno nabrojiti sve propisane postupke i mjere koje se provode u kontekstu zaštitnih postupaka, redovite kontrole, održavanja, servisiranja i drugo;
b) sistematski izraditi preventivne mjere zaštite koje će osigurati da se rizik smanji na najmanju moguću mjeru;
c) razraditi način izvješćivanja o provođenju preventivnih mjera zaštite i kontrole.
SAVJET Preporučamo da mjere budu konkretne, operativne i provedive. Ako ih provodite vlastitim snagama potrebno je navesti i osigurati sredstva i opremu za njihovo provođenje.
Zapamtite da se i najopasnija tvar može koristiti uz male rizike, ako su zadovoljene brojne mjere za sprečavanje nesreće.
Svjesni važnosti sigurnosti na lokaciji u daljnjem dijelu teksta navodimo opširno sve što je poželjno učiniti za potrebe preventivnih mjera zaštite u kontekstu: postupaka za sigurnost, zaštitnih sredstava i postupaka prve pomoći unesrećenima u slučaju izvanrednog događaja.
a) Sigurna i zaštitna sredstva podrazumijevaju:
- opskrbljenost sredstvima za rad zaštitnim napravama;
- osiguravanje od djelovanja tvari opasnih za zdravlje (ispitivanjem i mjerenjem u propisanim razmacima utvrđuje se ispravnost provedene zaštite o čemu se izrađuje određena dokumentacija te vodi evidencija);
- redoviti liječnićki pregledi za zaposlenike koji rade na poslovima u posebnim radnim uvjetima;
- osobna zaštitna sredstva (za svaki pojedini dio zaštitne opreme navesti hrvatsku normu, npr. zaštitna maska za cijelo lice (HRN EN 136);
- posebni postupci prigodom uporabe opasnih tvari (postupci se mogu propisati pisanim uputama za siguran rad s kojima moraju biti upoznati svi zaposlenici);
- znakovi opasnosti i oznake upozorenja te obavijesti (trajno postaviti znakove zabrane, obveze opasnosti i obavijesti), a, ako to nije dovoljno, postavljaju se pisane upute za siguran rad.
b) Prva pomoć obuhvaća:
- postupak s unesrećenima ili oboljelima do upučivanja u zdravstvenu ustanovu (poslodavac je obvezan organizirati pružanje prve pomoći u slučaju ozljede na radu i na radnom mjestu se mora nalaziti određen broj zaposlenika koji su osposobljeni i određeni za pružanje prve pomoći – navesti imena i telefone navedenih);
- prvu pomoć unesrećenima uz vrste opasnosti (zapaljive, otrovne, eksplozivne...);
- vrstu i količinu opreme (osnovne i dopunske) za pružane prve pomoći, ovisno o vrsti poslova koji se obavljaju;
- broj kompleta osobne zaštite, kako se koristi i sl.;
- popis mjesta u prostorijama ili lokacijama na kojima se mora nalaziti osnovna i dopunska oprema za pružanje prve pomoći (uključivo i eventualno mjesto za radove na terenu) - stalno mjesto pohrane osobne zaštite.
c) Redovita kontrola za sigurnost na lokaciji podrazumijeva:
- redovitu kontrolu uređaja i instalacija;
- redovitu kontrolu zaštitne opreme;
- ažuriranje podataka o odgovornim osobama i izvršiteljima u slučaju nastanka
- izvanrednog događaja ili pretpostavki nastanka izvanrednog događaja;
- popis odgovornih osoba, njihove brojeve telefona i adresa;
- utvrđene prioritete;
- uspostavljanje sustava učinkovite stalne edukacije i uvježbavanja osoblja za intervenciju tijekom izvanrednog događaja, itd. bilo tijekom kroz redovitih poslova ili organiziranjem posebnih tečaja i vježbi.
SAVJET Proanalizirajte preventivne mjere zaštite iz poglavlja 2.4. te, prema potrebi, uz postojeće mjere izradite prijedlog novih kojima se dodatno može smanjiti vjerojatnost pojave i razbuktavanja nesreće.To mogu biti mjere:
- osiguravanja objekta i ulaza u njega od neovlaštenog ulaska (npr. posebne ograde, stalna prisutnost čuvara i/ili radnika, ugradnja protuprovalnih vrata s protuprovalnim alarmom, video-nadzor, stalni prijenos podataka o stanju u okolišu ili objektu do središnjice, itd.);
- gradnja posebnih sustava upozoravanja na moguću pojavu nesreće (npr. protupožarni alarmi, detektori koncentracije para opasnih tvari u zraku opremljeni alarmima, promjene u procesu poput povećanja tlakova u sustavu, itd.);
- ugradnja sustava za automatsko reagiranje u procesu (npr. ventili koji automatski prekidaju proces i isključuju mjesta u sustavu gdje je došlo do ispuštanja, ugradnja neutralizatora ili adsorbera oslobođene opasne kemikalije, gradnja prihvatnih bazena za prolivene opasne tvari, ugradnja posebnih sustava za automatsko obuzdavanje događaja poput primjene vodenog spreja ili pjene, itd.). Preporuka: Motorna ulja i zapaljive tekućine koje se skladište na paletama u pakovanjima od polimernih materijala poželjno bi bilo skladištiti u prostoru koji je ograničen od razlijevanja po cijelom skladištu (npr. ograđeno zidom ili da se razlijevanje ograniči kontroliranim padom u jednu stranu ali opet na način da se sav sadržaj s palete može sakupiti u tako napravljenu "kvazi tankvani").
SAVJET Na postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom izdvajamo neke korisne preventivne mjere, propisane Pravilnikom o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivo (NN 93/98 i 116/07), kako slijedi:
- na postaji se treba nalaziti dokumentacija o održavanju instalacija u "S" izvedbi te popis opreme u "S" izvedbi,
- na postaji se treba nalaziti Upute za siguran rad i postupanje u slučaju požara i eksplozije,
- na postaji se treba nalaziti dokumentacija o obavljenom pregledu i ispitivanju zaštite od statičkog elektriciteta (naručito sustava uzemljenja te prekidača i utikača za uzemljenje autocisterne koji moraju biti u "S" izvedbi vrste Exd (e) IIa T3, mjerenje sustava uzemljenja),
- na postaji se treba nalaziti "Kontrolna knjiga" statičkog elektriciteta s podacima mjerenja (mjerenje najmanje jednom u šest mjeseci),
- na postaji se treba nalaziti dokumentacija o obavljenom pregledu i ispitivanju gromobranske instalacije (ispitivanje najmanje jednom godišnje),
- na postaji se treba nalaziti dokumentacija o obavljenom pregledu i ispitivanju električne instalacije izvedene u objektu postaje i to ispitivanje otpora izolacije (između faznih vodiča i između faznih vodiča i zemlje), ispitivanje obaviti najmanje jednom godišnje,
- na postaji se treba nalaziti dokumenatcija o obavljenom pregledu i ispitivanju neprekidnosti zaštitnog vodiča te glavnog i dodatnog vodiča za izjednačavanje potencijala (ispitivanje vršiti zajedno s ispitivanjem statičkog elektriciteta),
- na postaji je potrebno najmanje jednom godišnje vršiti funkcionalno ispitivanje tipkala za isključivanje električne energije kao i protupanične rasvjete (ako je ima),
- servisiranje vatrogasnih aparata provoditi najmanje jednom godišnje,
- ispitivanje hidrantske mreže i drugih izvedenih sustava za dojavu i gašenje požara (npr. sprinkler sustav, vatrodojava plinodetekcije i slično) potrebno je ispitivati jednom godišnje, a dokumentacija o ispitivanju treba se čuvati također u postaji,
- na postaji je svako tri godine potrebno vršiti tehnički nadzor od strane Ex-agencije.
2. 5. PROCJENA POSLJEDICA OD IZVAREDNOG DOGAĐAJA, UKLJUČIVŠI I ANALIZU NAJGOREGA MOGUĆEG SLUČAJA I PRORAČUN ZONA UGROŽENOSTI
Cilj poglavlja: odabrati najprihvatljiviji scenarij u slučaju izvanrednog događaja koji se može očekivati uslijed prisutnosti utvrđene opasne tvari u danoj količini na predmetnoj lokaciji i biti upoznat sa svim mogućim posljedicama
Da bi se utvrdilo kakve se posljedice mogu očekivati na predmetnoj lokaciji rade se analiza najgoreg mogućeg slučaja (tzv.„worst-case“, EPA 40CFR68), odnosno proračun zona ugroženosti. Rezultat takvog proračuna donosi važan podatak koji ukazuje do kuda se posljedice nesreće mogu očekivati, odnosno hoće li posljedicama biti zahvaćeno i područje izvan predmetne lokacije.
Zonu ugroženosti, tj. radijus zone ugroženosti unosi se u grafički prikaz okruženja (makrolokaciju), opisujući radijus od izvora opasnosti do granične udaljenosti dobivene proračunom.
Analiza posljedica je važna jer o njoj ovise i mjere za sprječavanje nesreće i upute o drugim postupcima, poput mjera primijenjenih u zaštiti građana ili pružanju zdravstvene pomoći, odnosno mjere zaštite okoliša ili materijalnih dobara koje se obrađuju u poglavljima NAPUTKA kako slijede.
NAPOMENA Ako se utvrdi da radijus zone ugroženosti znatno prelazi granicu predmentne lokacije grafički prikaz s ucrtanim radijusom zone ugroženosti mora biti priložen i u INTERVENTNOM NAPUTKU.
Za bolje razumijevanje pojmova koji se koriste u ovom poglavlja mogu poslužiti objavljeni prijevodi na stranicama MZOPU-a pod naslovom: Smjernice za programe intervencija i analizu izvan lokacijskih posljedica (40-CFR-68) (www.mzopu.hr.). U navedenoj literaturi (u Dokumentu 40CFR68) opisani su neki primjeri scenarija najgorih mogućih slučajeva, što može pomoći u odabiru modela za analizu najgorega mogućeg slučaja, ali je potrebno naglasiti da isti dokument ne određuje sve scenarije za sve opasne tvari. Za koji će se programski paket, tj. model pravna osoba odlučiti ovisit će, u prvom redu, o svojstvu opasne tvari na predmetnoj lokaciji. Zbog toga još jedanput naglašavamo važnost dobrog poznavanja opasnih svojstava tvari (Poglavlje 2.1.), njihova fizikalno-kemijska svojstva (npr. najopasnije je plinovito agregatno stanje, a najmanje opasno čvrsto) te procesa u kojem se opasna tvar koristi.
Nakon što ste utvrdili svojstvo opasne tvari (otrovna, zapaljiva, eksplozivna) odaberite najprikladniju računarsku metodu, odnosno kompjuterski program i obavite izračun. Za izradu najgorega mogućeg slučaja („worst-case“) može poslužiti jednostavna formula ALOHA ili besplatni program poput RMP*Comp., objavljen na web stranicama CEPPO (http://yosemite.epa.gov/oswer/ceppoweb.nsf/content/rmp-comp.htm).
Uz izračun najgorega mogućeg slučaja ponekad je poželjno izračunati alternativni scenarij jer je vjerojatniji od najgorega mogućeg slučaja kad posjedujete dovoljno podataka koji više odgovaraju stvarnoj situaciji.
Na temelju svojstva opasne tvari ponekad je potrebno/poželjno utvrditi i procjenu posljedica izvanrednog događaja, tj. kako bi se spomenute posljedice izvanrednog događaja mogle reflektirati na život i ljudsko zdravlje. Nadalje, u nekim slučajevima za koje postoji dovoljan broj podataka moguće je iznijeti procjenu vjerojatnosti, tj. kolika je šansa/vjerojatnost da se na toj lokaciji upravo dogodi takav događaj, što je krajnja težnja u analizi svakog rizika.
Procjena posljedica i procjena vjerojatnosti pojave izvanrednog događaja izrađuje se prema metodama opisanima u dokumentima navedenima u LITERATURI pod brojem 2. i 3.
Ako pravna ili fizička osoba smatra da niti uz pomoć ovog NAPUTKA i navedene literature ne može sama izraditi analizu najgorega mogućeg slučaja, tzv. „worst-case“, te procjenu posljedica izvarednog događaja, može koristiti usluge i pravnih osoba koje imaju ovlaštenje nadležnog ministarstva za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša. Popis navedenih pravnih osoba objavljen je u Narodnim novinama (NN 34/07).
SAVJET Ako koristite usluge pravne osobe za izradu OPERATIVNOG PLANA zatražite Plan i u elektronskom zapisu, što će se pokazati korisnim/ekonomičnim prigodom ažuriranja i revidiranja.
Nadalje, nije potrebno za obične kemikalije tražiti sofisticirane programe kako bi riješili svoj slučaj. Izaberite jednostavne i lako dostupne programe koji su na raspolaganju i nisu potrebni skupi programi. Takve programe moraju imati i imaju ih velike tvrtke s golemim količinama kemikalija.
Nemojte raditi beskorisne scenarije koji nemaju nikakve šanse da se dogode. U tom kontekstu navodimo neke primjere iz prakse:
- nisu potrebna beskorisna izračunavanja opasnosti za ljudsko zdravlje za čvrstu kemikaliju koja je ekotoksična;
- nije potrebno izračunavanje požarne opasnosti za kemikaliju koja nema ni jedne oznake zapaljivosti (poput npr. u slučaju dizel-goriva koje je po svojim svojstvima slično vosku);
- nije potrebno raditi nepotrebna izračunavanja ili pak posljedice izlijevanja nagrizajuće kemikalije poput sumporne kiseline u tankvanu;
- nije potrebno izračunavati bilo što za eventualno rasuti jaki oksidans poput kalijevog permanganata;
- nema nikakvog smisla računati krajnji domet oblaka teško hlapljivog perkloretilena koji je tek štetan za ljudsko zdravlje, a otrovan je za vodene organizme (tu morate procijeniti samo štete nastale u okolišu zbog izlijevanja kemikalije);
- u slučaju nesreće s vinil klorid monomerom ne treba izračunavati bilo što osim krajnje točke dosega eksplozije oblaka te kemikalije (unatoč tome što je on dokazani karcinogen skupine I).
Razmislite prije nego što počnete računati. Poslužite se zdravom logikom i poznavanjem temeljnih pojmova u kemiji. Valjani STL može poslužiti kao koristan izvor informacija. Nadalje:
- povedite računa o vrsti spremnika je li podzemni ili nadzemni. Ako morate raditi proračun najgorega mogućeg slučaja za podzemni spremnik ne koristite scenarij „formiranja lokve“ izlijevanjem najveće količine tekućine iz spremnika, nego scenarij izlijevanja tekućine iz cisterne prigodom punjenja spremnika. Vjerojatnije je da će se dogoditi ovakav scenarij nego da će se sva tekućina iz podzemnog spremnika izliti na površinu i formirati lokvu. Količina tekućine koju koristite prigodom proračuna je količina koja odgovara kapacitetu cisterne;
- u odabiru scenarija za opasnu tvar obratite pažnju na primarno svojstvo, tj. ako je otrovna, a ujedno i zapaljiva (R 10), obrađujete samo njenu otrovnost, isto tako, ako je vrlo lako zapaljiva i otrovna u obzir uzimate samo njenu zapaljivost (dakle nije potrebno raditi analizu za oba svojstva).
2. 6. USTROJ I PROVEDBA MJERA U SLUČAJU IZVANREDNOG DOGAĐAJA
Cilj poglavlja: dati podatke o ustroju i prikazati mjere koje treba poduzeti u slučaju da dođe do opisanoga najgoreg mogućeg slučaja iz poglavlja 2.5. jer o dobro isplaniranom ustroju ovisi učinkovitost OPERATIVNOG PLANA. Dobar ustroj potvrđuje koliko je OPERATIVNI PLAN učinkovit.
Prigodom utvrđivanja ustroja i provedbenih mjera treba se uvijek rukovoditi glavnim i osnovnim ciljevima, a to su: sprečavanje gubitka života ili ugrožavanja ljudskog zdravlja, zaštita okoliša i izbjegavanje oštećenja imovine.
Kvalitetan ustroj i provedba mjera u slučaju izvanrednog događaja obuhvaćaju postupke kako slijedi:
- razraditi postupke/mjere intervencije u slučaju izvanrednog događaja;
- odrediti osobu odgovornu za provođenje mjera te osobe koje sudjeluju u provedbi mjera (informacije prikazati u obliku sheme);
- osigurati podršku i potrebna sredstva kako bi se razradili najkvalitetniji postupci sprječavanja;
- razraditi preventivne mjere i postupke intervencija u slučaju izvanrednog događaja;
- odrediti osobu koja će surađivati s tijelima lokalne vlasti i odgovarajuće ih informirati o mjerama sigurnosti koje su uspostavljene na lokaciji i postupcima intervencija u slučaju izvanrednog događaja (kontakt osoba);
- uspostaviti komunikaciju i suradnju s interventnim jedinicama u lokalnoj zajednici (policija, vatrogasne postrojbe, zdravstvene ustanove, civilna zaštita);
- razviti programe informiranja javnosti o planovima intervencija u slučaju izvanrednog događaja, bez neutemeljenih strahova od opasnosti;
- razviti stalnu potrebu za edukacijom i uvježbavanjem.
Ustroj je iznimno važan dio OPERATIVNOG PLANA jer o njemu ovisi učinkovitost samog plana, zbog čega predlažemo da bude prikazan u obliku jednostavne sheme SHEMA OBAVJEŠĆIVANJA. Shema treba biti jednostavna, aktualna i dostupna.
Praksa je potvrdila kolika je važnost ažurnog reagiranja djelatnika u slučaju nesreće, jer oni su obično neposredno nazočni na mjestu događaja te se često, zbog njihove neučinkovite intervencije, dok ne dođu interventne jedinice, posljedice mogu razbuktati do takvog stanja da se više ništa ne može napraviti. Zato je važno naglasiti da SHEMU OBAVJEŠĆIVANJA treba istaknuti na vidnom mjestu na lokaciji, a, prema potrebi, na nekoliko mjesta.
Mjere moraju biti provedive, operativne i moraju slijediti redoslijed operativnih radnji kako slijedi prema potrebi:
a) u slučaju nastanka izvanrednog događaja OPERATIVNIM PLANOM utvrditi mjere i postupke koji se moraju žurno izvršiti;
b) postupci i radnje koje sa provode u trenutku nastanka izvanrednog događaja za sprječavanje daljnjeg širenja;
c) hitno uzbunjivanje potrebnih snaga za sprečavanje širenja izvanrednog događaja i saniranje mogućih posljedica;
d) hitno pozivanje odgovornih osoba;
e) hitno pozivanje redovnih snaga sustava zaštite i spašavanja – vatrogasaca i hitne medicinske pomoći;
f) hitno obavješćivanje komunikacijskih jedinica – Županijskog centra 112 i Operativno-komunikacijskog centra Policijske uprave 92;
g) ako izvanredni događaj izmiće kontroli, hitno, preko komunikacijskih jedinica zatražiti obavješćivanje nadležnih tijela lokalne zajednice, odnosno obavijestiti nadležni eko-stožer.
KOMENTAR Najvažnije su upute o postupcima koje radnici moraju znati napamet, barem one koje se odnose na njihovo ponašanje. U velikim je tvrtkama poželjno da se osnuju interventne jedinice za djelovanje prigodom pojave nesreća.
VAŽNA NAPOMENA Više nema telefonskog broja 985 i Centra za obavješćivanje, već je te poslove preuzela Služba za sustav 112 Državne uprave za zaštitu i spašavanje, odnosno Županijski centar 112.
2.7. ODGOVORNE OSOBE I POTREBNI STRUČNI DJELATNICI U PROVEDBI MJERA
Cilj poglavlja: imati na jednom mjestu potrebnu informaciju o odgovornim osobama pravnog subjekta na koje se odnosi OPERATIVNI PLAN:
- napisati točne adrese i telefonske brojeve na koje se mogu obavijestiti o nastanku izvanrednog događaja;
- navesti sve potrebne stručne djelatnike i način njihova pozivanja izvan radnog vremena;
- navesti dinamiku revizije.
SAVJETI Nije potrebno deset odgovornih osoba ili njihovih suradnika! Odredite odgovornu osobu i njezina zamjenika, koji moraju uvijek biti nadohvat ruke ili ih se lako može dobiti preko telefona, mobitela ili neke druge sprave poput pagera. To moraju biti osobe potpuno upoznate sa stanjem na predmetnoj lokaciji, dobri poznavatelji svih opasnih tvari na predmetnoj lokaciji i s temeljnim znanjima o postupcima u slučaju nesreće. Dobro je uvijek imati na punom raspolaganju dvije osobe potpuno opremljene osobnom zaštitnom opremom za onu prvu intervenciju i spremne dati ključne podatke interventnim postrojbama, ako one dolaze radi intervencije.
Poželjno je postaviti telefonske brojeve i brojeve mobitela odgovornih osoba na svakom odgovarajućem mjestu u tvrtki, a posebno na portirnici ili sličnom mjestu sa stalnom posadom tijekom 24 sata. Zatim, osigurajte sustav pripravnosti za odgovorne osobe tako da se zna koje dane možete dobiti kojega od njih ili na telefonskoj centrali ugradite automatsko usmjeravanje poziva prema odgovornoj osobi kad se radi o pozivu radi sumnje na nesreću. Ako se promijeni odgovorna osoba ili njezin kontakt- broj ta se promjena mora odmah unijeti u dokumentaciju interventnog plana i izvijestiti o tome sve one koji su ranije dobili te podatke.
2. 8. SUDJELOVANJE DRUGIH FIZIČKIH I PRAVNIH OSOBA NA OSNOVI
UGOVORA U PROVEDBI INTERVENCIJA (prema potrebi)
Preporučuje se izraditi ugovore o zajedničkom sudjelovanju u sprečavanju i obuzdavanju nesreća u svim onim slučajevima u kojima se posljedice nesreće iz jedne tvrtke mogu prenijeti na objekte druge ili treće. U takvim bi slučajevima interventni planovi trebali biti zajednički, barem u onom dijelu koji navješćuje mogućnost domino učinka.
2.9. NAČIN ZBRINJAVANJA PROSUTIH OPASNIH TVARI (razlivenih, rasutih ili zapaljenih) I SANACIJA OKOLIŠA
Cilj poglavlja: svjesni činjenice da su u slučaju nesreće uvijek na udaru prvo djelatnici pravne osobe potrebno je da, u slučaju prosipanja opasnih tvari, na jednom mjestu postoje informacije o tome kako postupati u takvim situacijama
Ovim poglavljem treba propisati i osigurati provođenje mjera i postupaka u slučaju izvanrednog događaja koji bi za posljedicu imao razlijevanje ili rasipanje opasnih tvari i potrebu saniranja okoliša. Postupak se odnosi na:
- brzo i kvalitetno zbrinjavanje opasnih tvari;
- provođenje sanacije okoliša;
- sprečavanje daljnjeg zagađivanja okoliša, odnosno ugrožavanja ljudi i materijalnih dobara.
Zbrinjavanje opasnih tvari u slučaju izvanrednog i nekontroliranog istjecanja tvari u okoliš provode interventne jedinice sukladno točkama 17., 18., 19. i 20. Poglavlja III. i Poglavlja VII. Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99, 86/99 i 12/01).
SAVJETI U dobrom sigurnosno tehničkom listu (STL-u) poslovi saniranja su jasno opisani i treba ih samo prenijeti u OPERATIVNI PLAN. Međutim, dobar kemičar će i bez tog dokumenta lako zaključiti na koji se način mogu zbrinuti plinovi (npr. obaranjem oblaka vodenim sprejem), tekućine (npr. ograđivanjem i usmjeravanjem pješčanim ili sličnim branama ili usmjeravanjem kopanjem drenaža, prekrivanjem pjenom, itd.) te za čvrste tvari (različiti vidovi prekrivanja). Međutim, ključno je da se na odgovarajućem mjestu osiguraju takva sredstva ili alatke (npr. lopata) te da osoblje zna kako se koriste.
Uključite prikupljanje (adsorpcija, prikupljanje u odgovarajuće spremnike, predavanje na zbrinjavanje – ugovor s ovlaštenom tvrtkom). Pogledajte dostupnu literaturu o tome, npr. knjigu Hrvatskog zavoda za toksikologiju navedenu u Literaturi pod brojem 6.
2 10. PROGRAM OSPOSOBLJAVANJA ZA PRIMJENU OPERATIVNOG PLANA
INTERVENCIJA U ZAŠTITI OKOLIŠA
Cilj poglavlja: OPERATIVNI PLAN ne smije biti papir koji samo zadovoljava formu propisanu državnim Planom intervencija u zaštiti okoliša, nego ključni dokument / udžbenik za osposobljavanje i izradu programa školovanja radnika
S OPERATIVNIM PLANOM potrebno je upoznati sve djelatnike, a posebno one koji su sudionici PLANA, odnosno PLANOM imaju točno definirane zadaće.
Programom mora biti obuhvaćeno sljedeće:
- poznavanje svih opasnih svojstva kemikalija, njihovih mogućih interakcija (npr. baze s kiselinama, oksidansi sa zapaljivim tvarima itd.);
- poznavanje fizikalno-kemijskih svojstava kemikalija o kojima ovisi njihovo ponašanje kod ispuštanja i mjere koje treba poduzeti na sprječavanju njihova širenja;
- precizni podaci o osobnoj zaštitnoj opremi za radnike, uz točno navođenje vrsta i debljine specifičnih materijala za zaštitu tijela, te uređaja za zaštitu dišnih putova, a to podrazumijeva i osiguravanje rečenih sredstava te pravila njihova zbrinjavanja. Svaka kemikalija ima svoju, manje ili više, specifičnu zaštitnu opremu. Nema više univerzalnih gumenih rukavica! Posebno važnim smatra se obuka o korištenju osobne zaštitne opreme i važnosti individualnog korištenja čak i one najuobičajenije zaštitne opreme kao što su npr. rukavice, jer se i tu često griješi;
- mjere sprečavanja nesreća s kemikalijama;
- postupci u slučaju izvanrednog događaja uz precizno određivanje uloge svakog radnika tijekom obuzdavanja i uklanjanja nesreće.
KOMENTAR S obzirom na činjenicu da se u većini tvrtki danas ne obavlja nikakav program osposobljavanja za sprečavanje i postupanje u izvanrednim događajima, trebalo bi uvesti sustav vođenja očevidnika, uz pohranu dokumentacije ispita kako bi nadležna inspekcija, uz moguće mišljenje stručnjaka, mogla provjeriti kvalitetu i učestalost održavanja edukacije. Zaposlenici zaduženi za provođenje OPERATIVNOG PLANA (a najbolje bi bilo kad bi to bili svi zaposlenici) trebaju biti uvježbani – praktično osposobljeni za provođenje postupaka u slučaju izvanrednog događaja.
Sadržaj programa osposobljavanja treba svakako sadržavati i obuku korištenja sredstava osobne zaštite vezanih uz izvanredan događaj.
SAVJET Interventnim bi planom trebalo točno propisati način dokumentiranja dokaza o obavljenoj edukaciji, da se u svakom trenutku zna koji su zaposlenici osposobljeni npr. za poslove mjere za sprječavanje nastanka i širenja požara i eksplozije te postupcima za gašenje požara.
2. 11. PROGRAM ODRŽAVANJA VJEŽBI
Cilj poglavlja: dati na znanje da se aktivnosti uvježbavanja OPERATIVNOG PLANA na lokaciji pravodobno i redovito provodi
Za kvalitetno i učinkovito djelovanje tijekom izvanrednog događaja potrebno je, uz osposobljavanje i upoznavanje s OPERATIVNIM PLANOM, provesti i uvježbavanje. Stoga PLANOM treba točno definirati zadaću vježbe, scenarijem vježbe predvidjeti izvanredni događaj i vježbu provesti s planom utvrđenim izvršiteljima.
U vježbi je potrebno provođenje osobne zaštite svih sudionika vježbe kao simulacija spašavanja i pružanja prve pomoći unesrećenim osobama iz ugroženoga (kontaminiranog, poplavljenog, opožarenog...) područja.
Nakon završetka vježbe treba analizirati provedbu zadaća i, na temelju uočenih nedostataka, revidirati Plan u tim dijelovima.
SAVJET Vrlo je bitno u OPERATIVNOM PLANU predvidjeti obvezu održavanja vježbi barem jednom godišnje, s obvezom odgovorne osobe da izradi precizan plan vježbe unaprijed nepoznat radnicima te da izradi izvješće o tijeku vježbe i njezinoj uspješnosti. Sva dokumentacija mora biti čuvana u pismohrani tvrtke i spremna na uvid nadležnoj inspekciji. Vježbu treba provesti, po mogućnosti, izvan radnog vremena kad se većina izvanrednih događaja i stvarno događa.
KOMENTAR Radi se o bitnom segmenatu OPERATIVNOG PLANA u sprečavanju nesreća pa je zbog toga sasvim neprihvatljivo načelno konstatirati u interventnom planu da će se održati vježba. Ako već nije moguće u tom dokumentu dati scenarije održavanja vježbi (ne pokaznih demonstracija s unaprijed utvrđenim i široko poznatim scenarijem), onda mora postojati barem grubi program s tematskim područjima koja će se provjeravati vježbama.
2.12. INFORMIRANJE JAVNOSTI O SLUČAJEVIMA ONEČIŠĆAVANJA OKOLIŠA TIJEKOM KOJIH POSLJEDICE IZLAZE IZVAN PROSTORA FIZIČKE I PRAVNE OSOBE
Cilj poglavlja: razraditi načine suradnje i obavješćivanja, odnosno informiranja okolnog stanovništva, da se vidi da postoji pozitivna suradnja pravne osobe i javnosti.
Uz konvenciju o pristupu informacijama o sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Arhuška konvencija) u RH postoji dovoljan broj propisa kojima se regulira javnost podataka. Tako, npr., niti jedna studija ili OPERATIVNI PLAN ne mogu biti tajna pred javnošću, osim u posebnim okolnostima za dijelove dokumenta (npr. vojni objekti).
Zbog toga je izrazito bitno naglasiti da javnosti moraju biti na uvidu sljedeće skupine podataka:
a) podaci o načinima sprečavanja nesreća, ako nisu zbog posebnih razloga proglašeni tajnom (npr. količine opasnih kemikalija, točna mjesta njihova skladištenja, detalji o posebnom mjerama kao što su video-nadzor ili mjesto ugradnje neutralizatora, itd.);
b) opći podaci o vrsti i razini opasnosti od kemikalija, posebno za građane sa stanom u blizini objekta. (nije na odmet unaprijed dati građanima upute o tome što trebaju činiti u zaštiti svojih života i zdravlja u slučaju izvanrednog događaja).
SAVJETI Savjetujemo da pravna ili fizička osoba ima potpuno pripremljene opće upute za pučanstvo kako bi se, već kod sumnje na mogući akcident, moglo obaviti brzo obavješćivanje građana. Mora postojati jasan sustav davanja nužnih podataka i uputa preko sredstava javnog priopćavanja ili na drugi način (npr. preko megafona temeljne policije). Korisno je da upute građanima ne budu samo u OPERATIVNOM PLANU nego i u INTERVENTNOM NAPUTKU. Unaprijed mora biti predviđeno na koji će se način upute dostaviti onima koji ih trebaju objaviti ili distribuirati. Ovisno o opasnoj tvari, to moraju biti upute o evakuaciji i/ili sklanjaju građana, bilo da se nalaze u zatvorenim objektima, na otvorenom prostoru ili u prometalima. U njima treba jasno reći što se dogodilo i kakvi rizici prijete građanima na različitim mjestima u odnosu na objekt, kako se obavlja privremena hermetizacija prostorija i kako se ponaša u takvom skloništu, na koji način i u kojem smjeru se obavlja evakuacija, itd. Potrebne su i minimalne upute o prvoj pomoći sebi ili susjedima, situacijama u kojima je potrebno zatražiti liječnićku pomoć, itd.
Informiranje javnosti o slučajevima onečišćenja okoliša tijekom kojih posljedice izlaze izvan prostora fizičke ili pravne osobe:
a) ako dođe do takvog onečišćenja obaveza je odgovornih osoba odmah obavijestiti o događaju, nastalim posljedicama, planiranoj i provedenoj sanaciji i zbrinjavanju, te o poduzetim mjerama za sprječavanje takvih događaja;
b) to je posebno važno, zbog toga što takav događaj zahtijeva angažiranje redovnih snaga sustava zaštite i spašavanja koji se stavljaju u funkciju preko komunikacijskih jedinica i javnost je već takvim aktivnostima upozorena o nekoj vrsti izvanrednog događaja. Stoga bi bilo kakvo oklijevanje ili nedavanje informacija izazvalo negativnu reakciju i lokalne zajednice i šire javnosti.
2.13. PRILOZI (Odluka o usvajanju i reviziji, Sigurnosno-tehnički listovi, sheme, tabele, proračuni, adresari, popisi, procedure, veza s drugim planovima i sl.)
Cilj poglavlja: poželjno je definirati i priložiti one vrste podataka za koje pravna osoba ocijeni da predstavljaju pomoć operativnoj provedbi PLANA, uz uvjet da su ažurni i u funkciji
Odluku o usvajanju OPERATIVNOG PLANA pravne osobe dostavljaju zajedno s OPERATIVNIM PLANOM, s datum usvajanja i potpisom ovlaštene osobe. To je dokument pravne osobe kojim se potvrđuje da je pravna osoba predala i da je odgovorna za sadržaj OPERATIVNOG PLANA prema kojem će postupati u slučaju iznenadnog događaja.
Naknadno, prema napucima i sugestijama Stručnog povjerenstva, pravna osoba treba revidirati PLAN i donijeti odluku o reviziji OPERATIVNOG PLANA.
Odluku o reviziji OPERATIVNOG PLANA pravne osobe dostavljaju, zajedno s revidiranim OPERATIVNIM PLANOM, na istu adresu, time potvrđuju da su obavile izmjene i dopune prema napucima Stručnog povjerenstva.
Redovita revizija OPERATIVNOG PLANA obavlja se jedanput godišnje, a, prema potrebi, i prije (npr. u slučaju znatnih promjena vrste opasnih tvari ili nakon akcidentnih situacija poslije koje se operativnost plana mijenja). Detaljnije o reviziji naći ćete u sljedećem poglavlju.
SAVJET Očevidnici – predlažemo da se u prilog uvrste prazni formulari očevidnika za evidencije koje su potrebne (Očevidnik za reviziju plana, Očevidnik za provedbene mjere, Očevidnik održavanja vježbi ..... i sl.).