clanak False

Osnovni podaci

Sjedište

Područni ured Gradske uprave Dubrava,
Dubrava 49, 10040 Zagreb-Dubrava;
telefon: 658 53 99;
telefaks: 658 54 27;
e-mail: gornja-dubrava@zagreb.hr

Smještaj na prostoru Grada Zagreba

Obuhvaća sjeveroistočni dio grada Zagreba i dio naselja gradskog karaktera Sesvete (nekadašnje samostalno naselje Dubec). Smještena je između Gradske četvrti Donja Dubrava na jugu, Maksimira na zapadu, Podsljemena na sjeverozapadu te Sesveta na sjeveroistoku i istoku. Na sjevernom, podsljemenskom dijelu toga prostora stoljećima egzistiraju do prije tridesetak godina samostalna naselja poput Čučerja, Oporovca, Branovca, Jalševca, Čugovca, Dankovca, Miroševca, Novaka, Novoselca i Granešine.


Površina

4.026,57 ha (40,266 km²)


Stanovništvo prema popisu 2001.

- ukupan broj: 61.388 stalnih stanovnika
- prosječna dob stanovnika: 37,2 godine
- gustoća naseljenosti: 1.524 stanovnika/km²
- broj kućanstava: 19.937
- broj stanova: 23.206
 

Stanovništvo prema popisu 2011.

- ukupan broj: 61.841 stalnih stanovnika
- broj kućanstava: 21.257
- broj stanova: 26.091

 

Osnovna obilježja prostora i urbaniteta



Područje Četvrti izrazito je izduženo u pravcu sjever-jug i reljefno vrlo raznoliko. Najveći dio prostora zauzimaju obronci Medvednice, ispresijecani dolinama podsljemenskih potoka Trnava, Čučerska Reka i Branovec. Tim se dolinama protežu najvažnije prometnice ovoga dijela grada: Miroševečka cesta na zapadnom, Sunekova ulica i Čučerska cesta na središnjem te Novoselečki put i Branovečka cesta na istočnom dijelu prostora. Najjužnija petina područja izrazito je nizinska, a nešto veći dio područja na krajnjem sjeveru, koji pripada prostoru Parka prirode Medvednica, ima izrazita obilježja brdskog krajobraza.

Više od tri četvrtine stanovnika koncentrirano je na najjužnijoj petini područja Četvrti. Zanimljivo je da taj prostor još tridesetih godina prošloga stoljeća praktički nije bio nastanjen, a velikim je dijelom bio prekriven hrastovom šumom (otuda mu i ime Dubrava). Danas je to područje guste stambene gradnje, većim dijelom individualne, ali i kolektivne, ponajprije uz ulicu Dubrava te na područjima bivših mjesnih zajednica Klaka, Studentski grad i Poljanice, isprepletene s raznolikim gospodarskim, mahom uslužnim djelatnostima.