clanak False

Sreća ili radost

08.06.2020.
 

Izradili: stručnjaci Centra Luka Ritz

 

Sreća ili radost je jedna od primarnih emocija kod nas ljudi. Svima nam je poznat taj ugodan osjećaj, koji nas prožme od glave do pete. Označava ugodnu emociju koja se često veže uz osjećaj slobode, zadovoljstva, sigurnosti, unutarnjeg mira, a može se javiti zbog brojnih razloga (npr. ukusnog obroka, tjelovježbe, sudjelovanja u nama dragoj aktivnosti/hobiju, zagrljaja, dobrih ocjena, ostvarenja naših ciljeva, i sl.).

 

Isto tako, postoje neke razlike u izražavanju emocija kod djece i odraslih. Djeca znatno intenzivnije izražavaju emocije u odnosu na odrasle, te se kod sretnog djeteta sreća može znatno jasnije vidjeti kroz djetetovo ponašanje, izraz lica ili čak fiziološke reakcije. Kada zažmirimo, lako si možemo zamisliti sliku sretnog djeteta – osmijeh od uha do uha, ozareno lice, nasmiješene, stisnute ili smanjene oči, što ponekad može biti popraćeno uzbuđenosti djeteta koju manifestira kroz glasni smijeh, skakanje, ples trešnju ili čak vrisku kada je sreća prevelika da se zadrži. Osjećaj sreće se kod djece može javiti iz nekog razloga koji se odraslima ne čini posebnim. Kako bismo djetetu pripomogli u imenovanju njegovih emocionalnih stanja, uspostavljanju dobre emocionalne regulacije, a i pridonijeli osjećaju prihvaćenosti – važno je pokazati kako smo primijetili djetetov osjećaj sreće; reći kako smo primijetili njegov osjećaj te porazgovarati s njime što ga je to razveselilo.

 

Naravno, važno je da znamo kako, iako si svi možemo zamisliti sretno dijete, ne pokazujemo svi sreću na isti način, a ni jednakom učestalošću. Isto uvelike ovisi i o našem temperamentu, tj. tipičnom načinu emocionalnog doživljavanja i reagiranja, koji je u većem dijelu uvjetovan nasljednim činiteljima. Stoga neki ljudi češće doživljavaju osjećaj sreće, izražavaju ga jasnije i češće te ga održavaju da postanu pozitivna raspoloženja, te time dulje traju. Naravno, svi mi iskazujemo i bolje i lošije raspoloženje, ali temperament nam određuje kakvom ćemo raspoloženju biti skloniji.

 

Sama predodžba sretnog djeteta u nama može pobuditi osjećaj sreće. Zašto? Pokazalo se da su ugodni osjećaji, a posebice osjećaj sreće, ponekad zarazni! Ne, ne pričamo danas o nikakvom virusu, već osjećaju sreće. Kada smo sretni spremni smo podijeliti svoju sreću s drugima, kreativniji smo, fleksibilniji i otvoreniji, radi čega možemo činiti ugodno društvo drugima te buditi ugodne emocije u njima. Unatoč tome, djetetu se treba poslati poruka kako treba slobodno doživljavati i izražavati svoje emocije, iako one ponekad nisu ugodne. Sve su emocije prirodne i normalne pa tako i one neugodne imaju svoju ulogu u našim odnosima. Stoga valja pripaziti da se djetetu ne pošalje poruka kako su neke emocije poželjnije od drugih, kako dijete ne bi zaključilo da mora izražavati sreću kako bi drugi oko njega bili sretni. Za djecu, pogotovo onu manju je karakteristično tzv. magijsko razmišljanje, te stoga mogu donijeti pogrešne zaključke koji nama mogu djelovati potpuno nelogično. Time primjerice dijete može povezati kako konstantno mora izražavati sreću kako se njegovi roditelji ili okolina ne bi loše osjećali, što posljedično može dovesti do toga da dijete potiskuje izražavanje neugodnih osjećaja. Kao što smo prethodno pisali u vezi tuge, straha i ljutnje, potiskivanje neugodnih osjećaja može imati velike, dugotrajne i izrazito štetne posljedice. Dakle, osjećaj sreće je važno priznati, ne umanjivati ili omalovažavati, kao i druge osjećaje. Na taj način osobi šaljemo poruku da je prihvaćamo takvu kakva je i da marimo za njenu dobrobit.

 

Sreća, kao i ostali osjećaji, najčešće traje kratko, tj. sve dok je održavamo razmišljanjem o situaciji koja ju je potaknula. Također, prilikom doživljavanja osjećaja sreće u našem se mozgu događaju reakcije koje potiču izlučivanje serotonina – poznatog kao hormona sreće! Serotonin ima važan učinak u regulaciji osjećaja napetosti i stresa te može pridonijeti osjećaju zadovoljstva i opuštenosti. Pozitivna ili sretna raspoloženja su pak dugotrajnija, ali manjeg intenziteta od osjećaja. Primjerice, ako dobijemo i pojedemo čokoladicu koju smo si priželjkivali, možemo doživjeti osjećaj sreće, koji je kratkotrajan i može trajati nekoliko minuta. S druge strane, ako smo se potrudili oko pripreme za neki ispit i iz njega dobijemo dobru ocjenu, možemo biti sretni i po nekoliko sati ili dana.

 

Osjećaju sreće mogu pridonijeti i sudjelovanja u nama dragim aktivnostima ili hobijima, kao što su tjelovježba, kuhanje, pletenje, crtanje, sviranje i mnogi drugi. Kako smo sada naučili nešto o osjećaju sreće, potičemo te na našu današnju aktivnost! Izdvoji barem 15 minuta i sudjeluj u aktivnosti koju voliš, koja ti donosi osjećaj sreće. Naša Kristina će danas prošetati prirodom sa svojim psom, Dajana zaigrati društvenu igru s prijateljima, Ana pročitati poglavlje zanimljive knjige, Laura otići u vožnju biciklom, a Ines pogledati epizodu omiljene serije. A što ćeš ti? Podijeli s nama koju si aktivnost odabrao/la. Doživimo osjećaj sreće zajedno!
 


Roditelji