clanak False

Nacionalni plan oporavka i otpornosti

18.01.2024.
Nacionalni plan oporavka i otpornosti
 
Pandemija uzrokovana virusom COVID-19 koja je 2020. godine pogodila svijet, izazvala je najveću gospodarsku krizu od doba Drugog svjetskog rata. Kako bi države članice Europske unije što prije izašle iz te situacije i stvorile temelje za još otpornija društva i održivija gospodarstva, Europska komisija, Europski parlament i europski lideri su u veljači 2021. postigli dogovor o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost.

Glavni cilj tog Mehanizma je ublažiti gospodarske i socijalne posljedice pandemije koronavirusa i učiniti europska gospodarstva i društva održivijima, otpornijima i spremnijima za izazove i prilike koje donose zelena i digitalna tranzicija. Kako bi iskoristile dio sredstava osiguranih Mehanizmom za oporavak i otpornost, države članice su trebale pripremiti vlastiti plan za oporavak i otpornost, odnosno akcijski plan projekata, mjera i reformi.

U pripremi hrvatskog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO) , Vlada Republike Hrvatske je posebnu pozornost posvetila reformama i investicijama, osobito onima koje se odnose na zelenu i digitalnu tranziciju i transformaciju. Donesene mjere i aktivnosti pridonijet će postizanju pametnog, održivog i uključivog rasta, uz povećanje broja radnih mjesta, produktivnosti i konkurentnosti gospodarstva, kao i jačanju gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije Hrvatske.

Hrvatska je za svoj Plan u okviru Mehanizma osigurala financijska sredstva u iznosu od gotovo 9,9 milijardi eura, od čega je 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava, a oko 3,6 milijardi eura povoljnih zajmova.



NPOO je usklađen s Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030. te ostalim relevantnim nacionalnim strateškim razvojnim dokumentima, kao i s europskim prioritetima koji su usmjereni na digitalnu i zelenu tranziciju koji se temelje na modernizaciji gospodarstva i društva uz veća ulaganja u inovacije i nove tehnologije. Ti prioriteti su pretočeni u obvezujući okvir Mehanizma, koji određuje da najmanje 20% sredstava Plana treba, uz ulaganja i reforme, biti usmjereno u digitalnu transformaciju, dok najmanje 37% sredstava treba biti usmjereno na zelenu tranziciju i borbu protiv klimatskih promjena.

U skladu s tim zadanim okvirom, NPOO se sastoji od pet komponenti i jedne inicijative:
  • Gospodarstvo
  • Javna uprava, pravosuđe i državna imovina
  • Obrazovanje, znanost i istraživanje
  • Tržište rada i socijalna zaštita
  • Zdravstvo
  • Inicijativa: Obnova zgrada.

Isplata bespovratnih sredstava iz Mehanizma obavlja se temeljem izvršenja pokazatelja rezultata definiranih Planom oporavka i otpornosti, za svaku od planiranih reformi i investicija.
 
Gospodarstvo

Zbog posljedica krize, kao i većina gospodarstva u Europi i svijetu, hrvatsko je gospodarstvo zabilježilo pad aktivnosti od 8,4% u 2020. godini. Zahvaljujući poduzetim mjerama očuvanja radnih mjesta i likvidnosti poduzeća, uspješno je održana stopa zaposlenosti, što je ključno kako bi se osigurao što brži oporavak iz gospodarske krize. U dugoročnom razdoblju potrebno je usmjeriti aktivnosti na jačanje konkurentnosti i inovativnosti gospodarstva. Reforme i ulaganja omogućit će zelenu i digitalnu tranziciju te razvojni iskorak utemeljen na inovacijama, novim tehnologijama i internacionalizaciji poslovanja.

Značajan doprinos u jačanju otpornosti gospodarstva pružit će ulaganja u razvoj konkurentnog, energetski održivog i učinkovitog prometnog sustava, koji prati sveobuhvatna reforma sektora prometa. Primjenom modela održivog razvoja, osigurat će se kvalitetnije upravljanje vodnim resursima radi smanjenja gubitaka i povećanja dostupnosti vode građanima. Isto tako, uspostavit će se učinkovit sustav gospodarenja otpadom radi očuvanja okoliša i za prijelaz na kružno gospodarstvo. Poticat će se razvoj poljoprivrede za ostvarivanje prehrambene sigurnosti i konkurentnosti poljoprivrednog-prehrambenog sektora.

Budući da je turizam jedna od najviše pogođenih grana hrvatskog gospodarstva, te uzimajući u obzir njegov ukupni doprinos BDP-u, radit će se na novom modelu održivog, zelenog i digitalnog razvoja turizma. U okviru Plana prepoznata je potreba daljnjih ulaganja u oporavak i jačanje otpornosti kulturnog i kreativnog sektora kako bi se uklonile postojeće prepreke za poslovanje na jedinstvenom digitalnom tržištu te omogućila prilagodba novim uvjetima poslovanja.

Opći cilj:
  • Omogućiti oporavak gospodarstva od epidemije COVID-19 te povećati njegovu otpornost i konkurentnost kroz zelenu i digitalnu tranziciju
  • Smanjiti okolišni otisak proizvodnje i potrošnje energije, smanjiti onečišćenje zraka u gradovima, unaprijediti i digitalizirati energetsku infrastrukturu
  • Poboljšati gospodarenje otpadom, zaštitu voda i bioraznolikost radi jačanja otpornosti na klimatske promjene
  • Razvoj i unaprjeđenje prometnih sustava prihvatljivih za okoliš, kao i razvoj prometnih sustava s niskom emisijom CO2 kako bismo imali razvijenu prometnu mrežu te kvalitetnu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu u svim vidovima prometa.
  • Stvoriti preduvjete za održivije korištenje prirodnih resursa i konkurentniju proizvodnju u poljoprivredi
  • Uspostava učinkovitog sustava razvoja održivog, inovativnog i otpornog turizma.

Potkomponente:
  • Otporno, zeleno i digitalno gospodarstvo
  • Energetska tranzicija za održivo gospodarstvo
  • Unaprjeđenje vodnog gospodarstva i gospodarenja otpadom
  • Razvoj konkurentnog, energetski održivog i učinkovitog prometnog sustava
  • Unaprjeđenje korištenja prirodnih resursa i jačanje lanca opskrbe hranom
  • Razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma.
 
Javna uprava, pravosuđe i državna imovina

Jedan od ključnih segmenata oporavka i otpornosti je osnaživanje države čija se uloga pokazala nezamjenjivom u okolnostima pandemije i potresa. Veća otpornost postiže se kroz razvoj učinkovite, digitalne i kompetentne javne uprave koja ima jasne i definirane uvjete strateškog planiranja i upravljanja na kratki i dugi rok, te ostvaruje postavljene rezultate, uz kontinuirano kvalitetno upravljanje ljudskim potencijalima.

Preduvjet pune provedbe NPOO-a, te apsorpcije sredstava je podizanje učinkovitosti države u realizaciji reformi i projekata financiranih iz sredstava EU-a. Za kvalitetnije pružanje usluga državne i javne uprave, radit će se na daljnjoj decentralizaciji države, uz poticanje funkcionalnog spajanja pojedinih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave radi održivijeg planiranja lokalnih proračuna i projekata za podizanje kvalitete života građana.

Uz pospješenje napora usmjerenih prema digitalizaciji države i društva, poticat će se razvoj novih digitalnih tehnologija i informacijskih sustava koji će biti na raspolaganju javnom i privatnom sektoru te građanima. Digitalizacija će pridonijeti jačanju socijalne i gospodarske otpornosti Hrvatske te ima potencijal stvaranja dodatnih radnih mjesta i održivog i uključivog rasta.

U izgradnji otpornije i pravednije države važna je pravna sigurnost koja se postiže promicanjem daljnjeg razvoja nepristranog i učinkovitog pravosuđa koje je dostupno svima, kao i djelotvornom borbom protiv korupcije na svim razinama vlasti. Nastavit će se također s aktivnostima vođenja odgovorne fiskalne politike kroz unaprjeđenje fiskalnog okvira, te poboljšanja upravljanja državnom imovinom.

Opći cilj:
Unaprjeđenje javne uprave i pravosuđa, uključujući digitalizaciju i prakse dobrog upravljanja, kako bi se oslobodili potencijali rasta gospodarstva, razvoja društva te odgovorilo na očekivanja građana u pogledu izgradnje pravednog društva zasnovanog na vladavini prava, efikasnosti, učinkovitosti i usmjerenosti prema potrebama svakog građanina.

Potkomponente:
  • Jačanje kapaciteta za izradu i provedbu javnih politika i projekata
  • Daljnje unaprjeđenje učinkovitosti javne uprave
  • Digitalna tranzicija društva i javne uprave
  • Unaprjeđenje upravljanja državnom imovinom
  • Moderno pravosuđe spremno za buduće izazove
  • Sprječavanje i suzbijanje korupcije
  • Jačanje fiskalnog okvira
  • Jačanje okvira za sprječavanje pranja novca
  • Jačanje okvira za javnu nabavu.
 
Obrazovanje, znanost i istraživanje

Pandemija koronavirusa utjecala je na sve sfere društva, osobito na sustav odgoja i obrazovanja i znanosti na kojima počiva perspektivna budućnost i konkurentnost Hrvatske u europskom i globalnom okruženju. Kvalitetan sustav odgoja i obrazovanja uz postignuća učenika i studenata na svim razinama obrazovanja, kao i istraživačku izvrsnost znanstvenika, pridonosi inovativnosti i konkurentnosti gospodarstva i može osigurati održiv i uključiv rast.

Kako je pandemija dodatno ubrzala procese četvrte industrijske revolucije koji pred svaku državu stavljaju izazov primjene digitalnih i novih tehnologija za veću otpornost gospodarstva, svaka se država mora na svoj način prilagoditi tim procesima. To se dugoročno najučinkovitije čini kroz moderniziran sustav znanosti i obrazovanja koji omogućava cjeloživotno učenje i prilagodbu svih generacija novim okolnostima.

U vremenu kada su pojedini obrazovni procesi djelomično ili u potpunosti digitalizirani, potrebno je reformama i ulaganjima pridonijeti kvalitetnom obrazovanju koje će djecu i mlade pripremati za izazove i poslove budućnosti, uz kvalitetnu obrazovnu infrastrukturu. Nastavit će se s reformom i modernizacijom na svim razinama sustava odgoja i obrazovanja, te osigurati dostupnost, kvaliteta i relevantnost visokog obrazovanja uz izjednačavanje mogućnosti za svu djecu, učenike i studente. Uz poticajan sustav obrazovanja koji pridonosi izvrsnosti u društvu, važno je ojačati ljudske, institucionalne i infrastrukturne kapacitete znanstvenih instituta i sveučilišta, koji zajedno s poduzetničkom infrastrukturom i s gospodarstvom stvara okvir za inovacije.

Opći cilj:
Unaprjeđenje dostupnosti i učinkovitosti kvalitetnog i relevantnog obrazovanja, jačanje znanstvene izvrsnosti i poticanje otvorene znanosti i suradnje s poslovnim sektorom.

Potkomponente:
  • Reforma obrazovnog sustava
  • Podizanje istraživačkog i inovacijskog kapaciteta.
 
Tržište rada i socijalna zaštita

Tržište rada pogođeno je udarom pandemije uslijed smanjene gospodarske aktivnosti poduzeća, potrošnje i ulaganja, zbog kojih su ugrožena radna mjesta, raspoloživ dohodak i socijalna sigurnost građana. Uz nastavak ulaganja u očuvanje radnih mjesta i likvidnost poduzeća, potrebno je osigurati stabilnost i učinkovitost sustava socijalne skrbi te održivost mirovinskog sustava uz stvaranje novih kvalitetnih radnih mjesta i smanjenje stope nezaposlenosti.

Poticanje cjeloživotnog učenja i usavršavanja radnika kroz ulaganja za prilagodbu potrebama tržišta rada pridonijet će zapošljivosti svih generacija građana. Kreiranje modernog zakonodavnog okvira koji će promicati kvalitetna radna mjesta, zapošljavanje na neodređeno i inovativne oblike rada, pridonijet će i boljem usklađivanju privatnog i poslovnog života te fleksibilnosti i privlačnosti hrvatskog tržišta rada.

Posljedice pandemije izazov su za umirovljenike te je nužno nastaviti mirovinsku reformu radi postizanja adekvatnosti mirovina te stabilnosti mirovinskog sustava. Važna zadaća države u nastavku borbe protiv pandemije i društveno-gospodarskih posljedica je smanjenje siromaštva i sprječavanje socijalno isključenosti uz razvoj socijalnih usluga za posebno osjetljive skupine.
U oporavku i izgradnji otpornijeg društva ostvarit će se najviša razina socijalne zaštite djeci, mladima i obiteljima, a osobito starijim građanima te osobama s invaliditetom, kako bi im se omogućio kvalitetan život, a pritom osigurala transparentnost i adekvatnost socijalnih naknada. Unapređenje sustava socijalne skrbi realizirat će se kreiranjem novog zakonodavnog okvira usmjerenog, između ostaloga, i na najranjivije članove društva s ciljem suzbijanja siromaštva i socijalne isključenosti.

Opći cilj:
  • Zadržavanje radnika u zaposlenosti i daljnje povećanje stope zaposlenosti, stvaranje pretpostavki za otvaranje kvalitetnih radnih mjesta te daljnje smanjenje stope nezaposlenosti.
  • Daljnje unapređenje mirovinskog sustava redefiniranjem modela obiteljske mirovine, podizanjem razine adekvatnosti najniže mirovine te povećanjem mirovine iz II. mirovinskog stupa.
  • Unaprjeđenje sustava socijalne skrbi smanjenjem rizika od siromaštva i socijalne isključenosti i razvojem i dostupnošću socijalnih usluga za posebno osjetljive skupine te provođenjem mjera zapošljavanja i poticanjem cjeloživotnog učenja radi prilagodbe potrebama tržišta rada.

Potkomponente:
  • Unaprjeđenje mjera zapošljavanja i pravnog okvira za moderno tržište rada i gospodarstvo budućnosti
  • Unaprjeđenje mirovinskog sustava kroz povećanje adekvatnosti mirovina
  • Unaprjeđenje sustava socijalne skrbi.
 
Zdravstvo

U razdoblju pandemije, zdravlje građana među ključnim je ciljevima svake države kao javno dobro koje je nužno osigurati kroz dostupan, funkcionalan i učinkovit javnozdravstveni sustav. Suzbijanje širenja novog koronavirusa pokrenulo je lanac zatvaranja država i gospodarstava što je povećalo zdravstvenu sigurnost građana i spriječilo preopterećenost zdravstvenog sustava. Istovremeno su značajno povećana proračunska izdvajanja za zdravstveni sustav za kvalitetnu zdravstvenu skrb te nabavu medicinske opreme, lijekova i cjepiva, što je zahtjevan izazov za javne financije koje imaju smanjene prihode zbog ograničene gospodarske aktivnosti.

Kako bi se sačuvali ljudski životi, zdravlje građana i gospodarstva, potrebno je osigurati dostupan i održiv zdravstveni sustav te ga fiskalno i funkcionalno jačati kako bi mogao učinkovito odgovoriti na sve emergentne zarazne i kronične nezarazne bolesti. Reformama i ulaganjima u zdravstvo omogućit će se učinkovita zdravstvena skrb na svim razinama zdravstvene zaštite.

U izgradnji otpornog društva ključno je osigurati pravičnu dostupnost kvalitetne skrbi u svim dijelovima Hrvatske te raditi na prevenciji i ranom otkrivanju bolesti. Reformom će se poboljšati integracija preventivne, kronične i dugotrajne skrbi i time osigurati veća dostupnost zdravstvene zaštite socijalno najugroženijem stanovništvu. Modernizirat će se zdravstveni sustav kroz ubrzanu digitalizaciju i primjenu novih metoda i tehnologija u zdravstvu, uključujući telemedicinu i medicinsku robotiku.
Zdravstveni sustav se i prije pandemije suočavao s brojnim izazovima te su predložene reforme i povezana javna ulaganja u Planu usmjerena prema jačanju njegove otpornosti, uravnotežene geografske pokrivenosti i dostupnost svim građanima. Funkcionalni zdravstveni sustav predstavlja i glavni preduvjet za uspješan nastavak ostalih gospodarskih aktivnosti, osobito turizma.

Opći cilj: Jačanje zdravstvenog sustava kako bi mogao adekvatno odgovoriti na izazove kroničnih nezaraznih i emergentnih zaraznih bolesti te osigurati pravičnu dostupnost skrbi svim stanovnicima Hrvatske.

Potkomponenta:
  • Jačanje otpornosti zdravstvenog sustava.
 
Inicijativa: Obnova zgrada

Usred pandemije, Hrvatsku su iznenada pogodili potresi koji su uzrokovali značajnu materijalnu štetu te unesrećili građane koji su morali privremeno ili trajno napustiti vlastite domove. Procijenjena šteta od potresa u Zagrebu i na Banovini je oko 129 milijardi kuna što predstavlja značajan izazov za javne financije i za građane na potresima pogođenim područjima. Pred Hrvatskom je proces obnove, rekonstrukcije i revitalizacije pogođenih područja, pri čemu nije cilj samo vraćanje u prvotno stanje, već transformacija u fond zgrada kroz protupotresno ojačanje i mjere energetske učinkovitosti. Potrebno je usto zgrade s najlošijim energetskim svojstvima, koje čine oko jedne trećine fonda zgrada, a koje su odgovorne za 40% potrošnje energije i 36% emisija CO2, energetski obnoviti, što je financijski zahtjevno za građane.

Ulaganja u okviru Plana oporavka pridonijet će djelotvornoj obnovi nakon potresa te seizmičkoj i protupožarnoj sigurnosti zgrada. Od ključne je važnosti proces obnove ubrzati uz smanjivanje administrativnih procesa i digitalizaciju kako bi se brzo i učinkovito pomoglo građanima. Obnovu zahtijeva čitav niz stambenih i nestambenih zgrada, privatne i javne namjene, zgrade zdravstvene i odgojno-obrazovne infrastrukture, kao i zgrade sa statusom kulturnog dobra. Njihovom sveobuhvatnom obnovom pridonijet će se racionalizaciji potrošnje i uštedama energije, dekarbonizaciji sektora zgradarstva, mehaničkoj otpornosti i stabilnosti zgrada te pridonijeti razvoju zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama. Unaprjeđenjem mreže seizmoloških podataka pridonijet će se učinkovitosti procesa obnove, planiranju budućeg planiranja prostora i gradnje te većoj otpornosti države i društva na prirodne katastrofe.

Opći cilj:
  • Doprinijeti oporavku gospodarstva od epidemije COVID-a te povećati njegovu otpornost i konkurentnost kroz zelenu i digitalnu tranziciju tijekom obnove zgrada
  • Smanjiti okolišni otisak potrošnje energije u zgradarstvu, smanjiti onečišćenje zraka iz sektora zgradarstva, objedinjeno ispuniti klimatske ciljeve
  • Poduprijeti sveobuhvatnu obnovu nakon potresa i povećati energetske učinkovitosti zgrada
  • Povećati znanja i vještine u kontekstu zelenih poslova vezanih uz proces obnove nakon potresa
  • Smanjiti administrativno opterećenje građana u procesu obnove nakon potresa
  • Povećati otpornost Hrvatske na rizike vezane uz seizmološke aktivnosti
  • Povećati integraciju koncepata zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama.

Potkomponenta:
  • Obnova zgrada.