clanak False

HPV i spolno zdravlje

26.09.2019.
Od 2015. godine cijepljenje se nalazi u redovitom Programu cijepljenja, kao besplatno, preporučeno i neobvezno, raspoloživo za djevojčice i dječake u osmim razredima osnovnih škola.

Značenje spolno prenosivih infekcija (SPB) je višeznačno i predstavlja ogromno opterećenje za morbiditet i mortalitet ne samo u zemljama s ograničenim ekonomskim resursima, već i u razvijenim zemljama Europe i Sjeverne Amerike. One su jedan od vodećih uzroka akutnih bolesti, kroničnog oštećenja zdravlja i smrtnosti, s mogućim teškim medicinskim i psihološkim posljedicama za milijune žena, muškaraca i dojenčadi. 

Oskudni simptomi ili njihov posvemašnji izostanak olakšavaju širenje u populaciji. 

Prevencija, sprječavanje i djelotvorno provođenje dijagnostike i liječenja spolno prenosivih infekcija među najvažnijim su mjerama koje mogu doprinijeti očuvanju dobne strukture stanovništva i ciljanoj demografskoj obnovi. Temeljni ciljevi i aktivnosti preporučeni su u Globalnoj strategiji za prevenciju i kontrolu spolno prenosivih infekcija 2006-2015. Svjetske zdravstvene organizacije. Osim izravnih posljedica, valja uzeti u obzir i moguće neizravne posljedice SPB koje su s jedne strane ekonomsko opterećenje i gubitak produktivnosti pojedinca ali i populacije u cjelini. S druge strane, zbog zaražavanja spolnim putem razvija se osjećaj krivnje, stida i s mogućim psihičkim posljedicama, kako za pojedince tako i za parove.  

Adolescenti se, zbog samih karakteristika adolescencije, koja uključuje sklonost rizičnim ponašanjima i neprepoznavanju rizika, smatraju osobito ugroženom populacijom i za spolno prenosive infekcije. Mladi češće imaju više seksualnih partnera, imaju više rizičnih partnera, skloniji su neplaniranim i slučajnim seksualnim odnosima i neredovitoj uporabi kondoma. Stoga se mogu smatrati i povezničkom populacijom koja može biti odgovorna za širenje infekcije od zaraženih u opću populaciju. 

Općenito se adolescenti i mlade odrasle osobe (do 25 godina) smatraju najrizičnijom skupinom za zaražavanje spolno prenosivim bolestima. U mladih i neki biološki i društveni čimbenici pogoduju većoj osjetljivosti ženskog spola. Mlade djevojke sklonije su spolno prenosivim bolestima i zbog nezrelosti spolnih organa i manje obrambene sposobnosti sluznice.  Iako su osnovne informacije dio redovitih nastavnih programa, edukacija ne uključuje elemente jasnog prepoznavanja rizika i društvenih i socijalnih vještina koji bi mladima omogućili dovoljno odgovorno seksualno ponašanje. Jedan od nedvojbenih čimbenika rizika koji doprinosi učestalosti mogućih zdravstvenih posljedica je i rano stupanje u seksualne odnose.

Infekcija humanim papilomavirusom je najproširenija virusna spolnoprenosiva infekcija. Humani papiloma virusi (HPV) vrlo su heterogena skupina virusa koje povezujemo s nastankom brojnih benignih i malignih novotvorina pločastog epitela. Petnaest visokorizičnih genotipova HPV (najvažniji su genotipovi HPV-16 i HPV-18) odgovorno je za nastanak više od 99% raka vrata maternice, više od 80% raka anusa, više od 60% raka penisa, rodnice i ženskog vanjskog spolovila te za približno 20% raka u usnoj šupljini (većinom rak tonzila). Suprotno tome, 12 takozvanih nisko rizičnih genotipova HPV (najvažniji su genotipovi HPV-6 i HPV-11) odgovorno je za nastanak više od 95% genitalnih bradavica (condylomata acuminata) i pločastih papiloma vrata maternice. (10)

U svijetu je karcinom vrata maternice drugi po učestalosti od zloćudnih novotvorina u žena. U Hrvatskoj je po incidenciji osmi po redu, te godišnje od njega obolijeva oko 370 žena, a svake godine od karcinoma vrata maternice umre više od 100 žena.

Da je dugotrajna perzistentna infekcija HPV virusima nužan, iako ne i jedini etiološki čimbenik u razvoju novotvorina povezanih s HPV-om, dokazao je prof. Harald zur Hausen i za to otkriće dobio 2008. godine Nobelovu nagradu. Utvrđivanje povezanosti virusne infekcije i raka,  potaknulo je istraživanja i pronalaženja cjepiva. Upotrebom cjepiva možemo vrlo uspješno spriječiti nastanak novotvorina povezanih s HPV-om. Time je cjepivo protiv infekcije određenim tipovima HPV-a postalo i prvo, za sada jedino cjepivo koje djelotvorno štiti protiv razvoja zloćudne bolesti, uzrokovane tipovima koje cjepivo sadrži.

Do sada su registrirana tri cjepiva: četverovalentno (Gardasil, Silgard) koje štiti od najčešćih onkogenih tipova 16 i 18, te od najčešćih tipova koji uzrokuju spolane bradavice (6 i 11), 9-valentno Gardasil cjepivo koje štiti protiv  tipova 16, 18, 31, 33, 45, 52, 58 te 6 i 11 te  dvovalentno cjepivo (Cervarix) štiti protiv tipova 16 i 18.  Studije o cross-protection djelovanju protiv tipova 31, 33, 45 su u tijeku, ali cjepivo nije registrirano za zaštitu protiv tih tipova virusa. Donedavno je jedinstvena preporučena shema davanja cjepiva bila u tri doze, 0-2-6 mjeseci. Od 2014. godine odobreno je cijepljenje osoba od 9 do (uključujući i) 13 godina sa dvije doze i to 0 i 6 mjeseci. Ukoliko se druga doza cjepiva primjenjuje nakon manje od 6 mjeseci od primjene prve doze, tada se mora primijeniti i treća doza cjepiva.

Cijepljenje protiv infekcije humanim papiloma virusom je jedna od dostupnih i učinkovitih mjera primarne prevencije, sa dobro dokumentiranim zdravstvenim ishodima. Svjetska zdravstvena organizacija, Europski centar za kontrolu bolesti, Centar za kontrolu bolesti iz Atlante te brojna nacionalna zdravstveno-politička i stručna tijela na temelju istraživanja, praćenja i kliničkih istraživanja donijela su niz preporuka o primjeni cjepiva. Danas u zemljama Europske Unije samo Cipar, Mađarska, Litva i Poljska nemaju u nacionalnim preporukama cijepljenje protiv infekcije HPV-om.

Od 2015. godine cijepljenje se nalazi u redovitom Programu cijepljenja, kao besplatno, preporučeno i neobvezno, raspoloživo za djevojčice i dječake u osmim razredima osnovnih škola.

Iako se načelno svi profesionalci slažu da nije upitno zdravstveno značenje bolesti protiv koje se cijepi, da je danas neupitna sigurnost cjepiva i da su vrlo ohrabrujući podatci praćenja trajanja imunosti kao i uočenog neposrednog djelovanja cjepiva na spolne bradavice i lezije vrata maternice, na odazivanje cijepljenju i dalje utječe niz objektivnih i subjektivnih čimbenika. Nedovoljna informiranost o samoj bolesti, uzročniku i načinu prijenosa, značajke cjepiva i mogućnosti prevencije i zaštite, trajanje zaštite te dugoročna očekivanja zdravstvenih ishoda mogu utjecati na percepciju i odaziv na cijepljenje. Osobni stavovi prema preventivi i zloćudnim bolestima kao i dvojbe oko seksualnosti i odgovornom spolnom ponašanju također mogu kod roditelja utjecati na odluku o cijepljenju djece. U nastojanju da se odaziv u godinama kada je cjepivo bilo samo preporučeno a ne i obvezno poveća, svake godine su održavani informativni roditeljski sastanci, tiskani informativni materijali i nastojalo se kroz medije obavijestiti na objektivan, stručan i znanstven način i djecu i roditelje o svim aspektima bolesti i cijepljenja.

Grad Zagreb je osam godina  (2007. - 2015.) podržavao cijepljenje učenica osmih razreda, osiguravajući sredstva za cjepivo u potpunosti te provedbu kroz Službu za školsku i adolescentnu medicinu.

Podršku naporima dali su i mediji i to u školskoj godini 2014/2015. te u 2015/2016. te su organizirane „spikaonice“ u suradnji sa Debatnim klubom i srednjim školama, a uz podršku Gradskog ureda za zdravstvo. U sklopu programa proveden su informativne radionice i predavanja i u učeničkim domovima Grada Zagreba.

Od 2015. godine cijepljenje je u redovitom godišnjem programu cijepljena za Republiku Hrvatsku, kao besplatno i neobvezno. U školskoj godini 2016/2017. je cijepljenje omogućeno djevojčicama i dječacima u osmim razredima osnovnih i prvim razredima srednjih škola.

Za školsku godinu 2019/2020. cijepljenje je u redovitom programu (besplatno i neobvezno) za učenike i učenice osmih razreda osnovnih škola.

Prema trenutnim podacima kojima raspolažemo, razvidno je da je interes za cijepljenje povećan jer je prvu dozu cjepiva u škg 2017/18 primilo  15 % učenika i učenica osmih razreda osnovnih škola.
Interes za cijepljenjem u Gradu Zagrebu u školskoj godini 2018./2019.gotovo je udvostručen u odnosu na godinu ranije i  u škg 2018/19.ukupno je procijepljeno  32% učenika i učenica osmih razreda osnovnih škola.
 

Cijepljenje protiv HPV-a u RH je besplatno i preporučeno za sve osmaše i osmašice, a do kraja 2019.godine i za sve osobe do 25.godina starosti
U Hrvatskoj je cijepljenje protiv HPV-a dobrovoljno i preporučeno te je u primjeni posljednjih 12 godina. Dio je Nacionalnog programa cijepljenja protiv HPV-a, a besplatno je za učenike i učenice osmih razreda osnovne škole, što Hrvatsku čini sedmom zemljom u svijetu koja je besplatno cijepljenje omogućila i dječacima. Osim za učenice i učenike 8. razreda osnovne škole, do kraja 2019.godine cijepljenje je besplatno i za sve osobe do 25.godine života. Učenice i učenike te redovne studente  cijepe liječnici školske medicine nadležni za školu ili fakultet koju pohađaju, a njima se roditelji i učenici mogu obratiti za stručan savjet o prevenciji HPV-a cijepljenjem.
Osobe navedene dobi koje nisu u redovnom sustavu školovanja,mogu se cijepiti u epidemiološkim ambulantama zavoda za javno zdravstvo.
 
 




Izvor: Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar

Letak