clanak False

Znanstveno - stručni simpozij "Otvoreno o mucanju"

23.10.2019.
1/3
Ove godine Odsjek za logopediju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, Gradski ured za zdravstvo i Hrvatsko logopedsko društvo povodom obilježavanja Međunarodnog dana o svjesnosti mucanja organizirali su  simpozij „Otvoreno o mucanju“ održan 22. listopada, 2019. na Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj (dvorana Mljet).

U ime organizatora na skup sudionike su pozdravile doc.dr.sc. Ana Leko Krhen, Edukacijsko rehabilitacijski fakultet, Mirela Šentija Knežević, zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo, izaslanica Gradonačelnika grada Zagreba g. Milana Bandića, dipl.polit., prof.dr.sc. Draženka Blaži, predsjednica Hrvatskog logopedskog društva, te prof.dr.sc. Sandra Bradarić prodekanica za znanost Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta.

Šentija Knežević je istaknula da Grad Zagreb kroz svoje obrazovne i zdravstvene ustanova zapošljava logopede u cilju rane intervencije, a duži niz godina Grad Zagreb financijski podupire  i Program Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta.  Radi se o programu Interdisciplinarnog modela podrške za djecu s poremećajima iz spektra autizma. Istaknula je kako je rana intervencija jedan od javnozdravstvenih prioriteta Grada, te važnost sinergije struke, kao i društvenih struktura koje planiraju i djeluju  na unapređenju sustava zdravstvene zaštite kako na nacionalnoj tako i na lokalnoj razini u čemu Grad Zagreb ne zaostaje.
         
Međunarodni dan svjesnosti o mucanju (International Stuttering Awareness Day (ISAD)) prvi puta se obilježio 1998. godine na inicijativu tri svjetske udruge: European League of Stuttering Associations (ELSA), International Fluency Association (IFA) i International Stuttering Association (ISA). Od tada se diljem svijeta obilježava svake godine kako bi se povećala svjesnost populacije o samom mucanju, kao i o osobama koje mucaju. Nacionalne udruge ili logopedska društva taj dan organiziraju različita javna predavanja i/ili edukacije o mucanju. U svemu aktivno sudjeluju i osobe koje mucaju. Vrlo često u takvim aktivnostima sudjeluju i osobe iz javnog života koje i same mucaju.

Unatoč desetljećima istraživanja, ne postoji jedinstven odgovor na pitanje o uzroku mucanja, ali se mnogo zna o čimbenicima u području genetike, neurofiziologije, dječjeg razvoja i obiteljske dinamike koji doprinose nastanku mucanja. Ono se najčešće javlja u predškolskoj dobi, te 5% sve djece prolazi kroz razdoblje mucanja u trajanju od najmanje šest mjeseci. Do kasnog djetinjstva kod tri četvrtine djece mucanje će se povući, kod neke djece uz pravovremeno savjetovanje roditelja i odgojitelja (indirektna logopedska terpija) može doći do spontanog oporavka, a kod neke djece je potrebna direktna logopedska terapija. Kod 1% djece mucanje ostaje dugotrajni problem.

Poznato je da se mucanje javlja tri do četiri puta češće kod muškog spola. Mucanje je fenomen koji se smatra lako uočljivim i moglo bi se reći da „svi znaju što je mucanje“. Mucanje može imati negativne posljedice koje podrazumijevaju emocionalne i socijalne teškoće koje se protežu kroz čitav životni vijek.
O svemu navedenome više se govorilo na održanom Simpoziju.  



Savjeti za razgovor s osobom koja muca 

 
Grad Zagreb će i dalje podržavati programe i projekte koji će unaprijediti dostupnost usluga u zajednici, naročito dostupnost programa rane intervencije i podrške djeci i obiteljima.