Svečana akademija u povodu 78. obilježavanja pobjede nad fašizmom, Dana Europe i Dana oslobođenja Zagreba

U organizaciji Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske i, po prvi puta, Grada Zagreba, danas je u maloj dvorani Vatroslava Lisinskog održana Svečana akademija u povodu 78. obilježavanja pobjede nad fašizmom, Dana Europe i Dana oslobođenja Zagreba. 

Prisutnima se obratio gradonačelnik Tomislav Tomašević koji je istaknuo kako je antifašizam vrijednost utkana u hrvatski Ustav i u temeljne dokumente Europske unije te kako nove generacije moraju učiti o povijesti antifašističkog pokreta i što je on značio za Zagreb, Hrvatsku i Europu. 

„Zahvaljujem organizatorima na velikom dugogodišnjem zalaganju u očuvanju vrijednosti antifašističke borbe i organizaciji ove velike manifestacije. Danas s ponosom možemo reći da je na ovim prostorima među prvima organiziran otpor fašizmu, a pali antifašistički borci i oni preživjeli koji su danas svjedoci, simbol su slobode i otpora“ rekao je gradonačelnik dodavši da je kultura sjećanja danas potrebnija nego ikada. 

Istaknuo je da je od ukupnih 11 korpusa, Hrvatska dala pet. „S ovih je područja sastavljen i legendarni 10. Zagrebački korpus, a prema dostupnim podacima, oko 50 000 Zagrepčana borilo se u narodno-oslobodilačkom pokretu, od čega 15 000 omladinaca. Danas se prisjećamo završetka borbi u kojima je u četiri godine poginulo više od 26 000 Zagrepčana, ali se sjećamo i svih žrtava fašističkog terora. U spomen na njihovu žrtvu, prošle smo godine u povodu Dana sjećanja na žrtve, na Glavnom kolodvoru otkrili Spomenik žrtvama Holokausta i ustaškog režima“, rekao je gradonačelnik Tomašević.

8. svibnja 1945., je na snagu stupio sporazum o kapitulaciji njemačkih oružanih snaga, čime je završen 2. Svjetski rat, nešto iza 13 sati, preko radiostanice objavljeno je da je Zagreb oslobođen. U postrojbama NOV-a borilo se oko 230 000 boraca iz Hrvatske. 

9. svibnja, koji je danas Dan Europe, obilježava se godišnjica Schumanove deklaracije iz 1950. koja je postavila temelje novoj političkoj suradnji europskih naroda na načelima zajedništva i mira te je predložila stvaranje Europske zajednice za ugljen i čelik, što se smatra začetkom današnje Europske unije.