Svjetski dan kronične opstruktivne plućne bolesti „Mnoga lica KOPB-a“.

 

Svjetski dan kronične opstruktivne plućne bolesti 15. studenoga 2017.

 Grad Zagreb, Gradski ured za zdravstvo u suradnji s Zakladom Hrvatska kuća disanja, Specijalnom bolnicom za plućne bolesti i Poliklinikom za bolesti dišnog sustava obilježava Svjetski da kronične opstruktivne bolesti pluća (KOPB), koji se ove godine obilježava pod krilaticom „Mnoga lica KOPB-a“.
 
Poliklinika za bolesti dišnog sustava u Prilazu baruna Filipovića 11, poziva 15. studenog 2017 pušače i bivše pušače, starije od 35 godina na Dan otvorenih vrata. Građani će moći obaviti besplatan pulmološki pregled od 9,00 -17,00 sati. Pregled uključuje: spirometriju, mjerenje kisika u perifernoj krvi i mjerenje ugljičnog monoksida (CO) u izdahnutom zraku. Pregledi se obavljaju bez uputnice i najave.
 
Specijalna bolnica za plućne bolesti, u prostorima Poliklinike, Rockefellerova  3, održati će 15. studenog 2017. interaktivne radionice s bolesnicima pod nazivom „Pravilnim disanjem do daha“ u razdoblju od 10,00 – 14,00 sati. Prethodna najava sudjelovanja na radionicama nije potrebna.
 
Zaklada Hrvatska kuća disanja u prostorima Zaklade, Dukljaninova 3,  obilježiti će 15. studenog 2017. Svjetski dan KOPB-a Danom otvorenih vrata od 12, 00 do 16,00 sati i to savjetovanjem za građane, gdje će liječnik specijalist pulmolog i psiholog biti na raspolaganju  građanima za sva pitanja o kroničnoj opstruktivnoj plućnoj bolesti.
 
                        Ujedno Zaklada Hrvatska kuća disanja najavljuje javnozdravstvenu akciju „Školu nepušenja“. Škola je besplatna i na nju se mogu javiti svi koji žele prestati pušiti. Škola započinje 20. studenog. 2017. od 17,00 do 19,00 sati i traje tri mjeseca. Program „Škole nepušenja“ dostupan je na web i facebook stranici Zaklade, www.hrvatskakucadisanja.hr
Za „Školu nepušenje“ građani se mogu  prijaviti na e- mail: akomljenovic@toraks.hr ili na telefon: 01 455 0299.
 
 

 Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB)

 Autor: prim. dr. Tajana Jalušić Glunčić

 Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) karakterizirana je smanjenim protokom zraka kroz dišne putove, djelomično je reverzibilna, najčešće je progresivna i povezana s izraženim upalnim odgovorom u plućima na štetne čestice i plinove iz atmosfere. Smanjeni protok zraka obično je posljedica kombinacije bolesti malih dišnih putova (obstruktivni bronhiolitis) i razgradnje plućnog parenhima (emfizem). Izloženost štetnim agensima je dugotrajna prije nego što se simptomi razviju. Glavni uzrok nastanka ove bolesti je pušenje, aktivno ili pasivno. Okolišne čimbenike rizika predstavljaju stalna izloženost zagađenom okolišu (prašini, kemikalijama, zagađenom zraku u kući uslijed loženja bioloških materijala), česte respiratorne infekcije u dječjoj dobi, ali i socijalno-ekonomski status. Genetska predispozicija kao i preosjetljivost dišnih putova također povećavaju rizik od nastanka KOPB-a.

Ova bolest je značajan javnozdravstveni problem u svijetu jer je broj oboljelih u porastu. Od KOPB-a u svijetu boluje više od 600 milijuna ljudi. KOPB je 1990. bio na šestom mjestu   uzroka smrti u svijetu, a očekuje se da će do 2020. godine biti treći vodeći uzrok smrti.

 Dijagnozu KOPB treba razmotriti kod svih bolesnika koji imaju zaduhu, kronični kašalj, pojačano iskašljavanje, ili česte zimske prehlade i povijest izloženosti čimbenicima rizika za bolest. Neobično je važno prepoznati simptome u samom početku, pravodobno otkriti KOPB. Spirometrija je zlatni standard za potvrdu dijagnoze.

Važna je prevencija , pa bi svim pušačima starijima od 45 godina preporučili rađenje spirometrije i ispunjavanje CAT (COPD Assesment Test) upitnika.To je upitnik koji procjenjuje težinu KOPB-a (na osnovu kašlja, količine iskašljaja, zaduhe, stezanja u prsima) i utjecaj na tjelesno i mentalno zdravlje bolesnika. Jedna od preventivnih mjera je svakako i prestanak pušenja. Dokazano je da je to najučinkovitija i najisplativija intervencija u cilju smanjenja rizika od nastanka težih oštećenja ili sporijeg napredovanja bolesti. Svi pušači koji imaju kronične simptome kašlja i iskašljavanja, a još uvijek urednu spirometriju, rizični su za nastanak KOPB-a i treba im savjetovati da obavezno jednom godišnje učine spirometriju.

 Kod KOPB bolesnika važno je procijenti težinu bolesti, stupanj opstrukcije dišnih putova,utjecaj na cjelokupni zdravstveni status bolesnika,te procijenti rizik budućih neželjenih događaja kao što je pogoršanje bolesti,bolničko liječenje ili smrt.Na osnovu te procijene treba odrediti adekvatnu terapiju.

 Liječenje se provodi inhalacijskim lijekovima koji udahom dospijevaju pluća i propisano je u strategiji za dijagnozu ,liječenje i prevenciju kroničnih opstruktivnih plućnih bolesti (GOLD)

1)Osnovnim lijekovima smatraju se bronhodilatatori .Inhalacijski bronhodilatatori mogu biti u dugo-djelujućim i kratko-djelujućim oblicima. Koriste se beta2 agonisti dugog djelovanja (LABA) i dugodjelujući antimuskarinski lijekovi (LAMA) ili kombinacija lijekova.

2)Kortikosteroidi se obično koristi u inhalacijskom obliku, ali se mogu  koristiti i kao tablete za liječenje akutnih egzacerbacija.

3)Inhalacijski kortikosteroid  u kombinaciji s inhalacijskim dugodjelujućim bronhodilatatorom je efikasniji nego pojedinačne komponente u poboljšanju plućne funkcije, zdravstvenog statusa bolesnika te u smanjenju pogoršanja bolesti kod umjerenog i teškog KOPBa

4)Kod teškog KOPBa s respiratornom insuficijencijom provodi se i kućno lijećenje s kisikom .

5)Liječenje teškog KOPB-a   uključuje transplantaciju pluća ili operaciju smanjenja volumena pluća.

6)Svi KOPB bolesnici koji usprkos uzimanja terapije imaju poteškoće trebali bi biti uključeni u plućnu rehabilitaciju koja reducira simptome, poboljšava fizičko i psihičko sudjelovanje u svakodnevnom životu što uvjetuje bolju kvalitetu života

7) Cijepljenje protiv gripe i pneumokokne upale pluća trebalo bi biti obavezno za svakog KOPB bolesnika

Pušenje i KOPB

 Autor: prof. dr.sc. Sanja Popović – Grle

 Epidemiologija pušenja

Pušačem se smatra svaka osoba koja je popušila više od 100 cigareta u životu.

Svjetska zdravstvena organizacije (SZO) procjenjuje da u svijetu puši oko 30% odraslog stanovništva, više muškaraca nego žena. Prema podacima Hrvatske zdravstvene anktete Hrvatskog Zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) iz 2003. godine, u  Hrvatskoj svakodnevno puši 27,4% stanovništva, što nas svrstava u sredinu ljestvice učestalosti pušenja u Europi. U nas također više puše muškarci (33.8%), no žene (21.7%). Zabrinjava međutim podatak Globalnog istraživanja navike pušenja u dobi od 13-15 godina (GYTS, ESPAD), koje su provodili djelatnici HZJZ u Hrvatskoj od 2002 do 2007. godine. U ovom istraživanju se vidi da se u posljednje vrijeme u Hrvatskoj gotovo izjednačuje broj dječaka (29%) i broj djevojčica (26%) koji su pušili u proteklih mjesec dana, te da raste ukupan broj djece u dobi od 13-15 godina, koji su pušili u proteklih mjesec dana, te iznosi čak 38%, dok je 1999. godine bilo 27% pušača adolescentne dobi koji su pušili barem jednu cigaretu dnevno.

 

Mehanizmi oštećenja respiracijskog sustava u pušača

Budući da preko pluća kontinuirano prolazi velika količina zraka, zajedno s raznim štetnim česticama zagađenja astmosfere, prašine, peludi, bakterijama, pluća moraju imati dobar obrambeni sustav. Ubrzo nakon početka pušenja, jedna po jedna linija našeg prirodnog obranog sustava u plućima propada. Najprije se oštećuje trepetljivi pokrovni sloj stanica u dišnim putovima (mukocilijarni klirens). Potom se pokreće sustav lokalnih signala koji dozivaju različite stanice iz cirkulacije u pomoć. Taj proces više šteti no koristi, jer nastaje nakupljanje upalnih stanica u bronhima koje ometaju protok zraka i čine brojne druge štetne promjene, koje čine upalne promjene u dišnim putovima, temeljnu značajku KOPB. Osim toga, dim cigareta neutralizira djelovanje "dobrih enzima" - antiproteaza, zbog čega "loši enzimi"- proteaze - preintenzivno razgrađuju plućna tkiva. Neravnoteža antiproteaza-proteaza dovodi do emfizema. U emfizemu nedostaje respiracijska površina pluća, preko koje se izmjenjuju plinovi, pa nastaje manjak kisika u tijelu. Bolesnici to osjećaju kao gušenje i nemoć, a cijelo tijelo pati zbog nedostatka kisika.

 

Bolesti pušača

U pušača znatno su češće bolesti pluća, srca i krvnih žila, te zloćudni tumori. Među plućnim bolestima pušači češće oboljevaju nego njihovi vršnjaci nepušači od karcinoma pluća, KOPB, astme, tuberkuloze i plućne embolije. Među srčanim bolestima pušači češće oboljevaju od srčanog udara, moždanog udara i bolesti perifernih arterija, jer dim cigarete znatno ubrzava aterosklerozu. Među zloćudnim bolestima pušači najčešće obole od raka pluća, potom raka glasnica, raka jednjaka i želuca, raka bubrega i mokraćnog mjehura, te raka cerviksa maternice i akutne mijeloične leukemije. Da nema pušenja cigareta kao navike u ljudi, ne bi bilo 25% srčanih bolesti, 70% opstruktivnih plućnih bolesti, i 90% zloćudnih bolesti dišnog sustava. Ne samo da se u polovice pušača razvija neka pušačka bolest no da nisu pušili, već je i ishod nastale bolesti drugačiji u pušača nego nepušača. Pušač ima znatno veću šansu da umre unutar sat vremena nakon srčanog udara, nego nepušač.  Ispitivanje objavljeno početkom 2013. godine, koje je pratilo više od 200.000 osoba, pokazalo je da pušači žive 10 godina manje no nepušači I da u dobi od 25-79 godina imaju 3 puta veći rizik od smrti, nego njihovi vršnjaci, cjeloživotni nepušači. Ne samo da je rizik od smrti toliko veći, u pušača sporije je cjeljenje rana, imaju češće paradontozu, loš zadah i miris kože, ne osjećaju okuse i mirise. Posebno pogubno je pušenje u trudnoći, gdje se štetni učinci duhanskog dima ne očituju samo na ženu, već i na njeno nerođeno dijete. Financijski negativan učinak pušenja cigareta na kućni budžet je ogroman, svaki mjesec lijepe cipele odu u dim, za 10 godina pušenja automobil, a za 20 godina pušenja u zrak ode cijela garsonjera.

 

Koristi od prestanka pušenja

Uvijek se isplati prestati pušiti, bez obzira koliko godina života I koliko pušačkog staža bolesnik ima. Naravno da je bolje prestati što ranije I sa što manje pušačkog staža. Gore navedeno ispitivanje objavljeno početkom 2013. godine, na više od 200.000 osoba, pokazalo je da se navedeni trostruki rizik od smrti u pušača smanjuje za 90% ako osoba prestane pušiti prije 40. godine života. Ako osoba prestane pušiti u dobi između 25-34. godine, život se produljuje za 10 godina, ako prestane pušiti u dobi između 35-44. godine, život se produljuje za 9 godina, a ako prestane pušiti u dobi između 45-54. godine, život se produljuje za 6 godina!

Prestanak pušenja glavna je preventivna i terapijska mjera u KOPB-u, i jedina danas poznata mjera (osim kućnog liječenja kisikom) koja dokazano produljuje život bolesnika s KOPB.

Rak pluća

Autor: doc. dr. sc. Marko Jakopović

 Rak pluća najčešći je karcinom u muškaraca te treći najčešći karcinom u žena u Hrvatskoj. U Hrvatskoj se godišnje rak pluća dijagnosticira u oko 3000 stanovnika te je vodeći je uzrok smrti među malignim bolestima u Hrvatskoj i Svijetu. Rak pluća povezan je sa pušenjem. Ppušaci imaju i više od dvadeset puta veću šansu oboljeti od ove zloćudne bolesti, te su 90% svih oboljelih pušači ili bivši pušači. Rak pluća dijeli su dvije velike skupine: karcinom pluća malih stanica koji čini oko 15%, te karcinom pluća nemalih stanica koji čini 85% ukupnog broja karcinoma pluća. Karcinom pluća nemalih stanica dalje se dijeli na adenokarcinom, karcinom pluća pločastih stanica te karcinom pluća velikih stanica. Učestalost adenokarcinoma raste te je upravo adenokarcinom najčešći karcinom među nepušačima. U razvijenim zemljama Svijeta broj oboljelih od raka pluća polagano pada zbog manjeg broja pušača, dok je u Hrvatskoj situacija obrnuta: broj novooboljih i dalje je svake godine sve veći.

Liječenje raka pluća i dalje predstavlja veliki izazov. Usprkos novim terapijskim mogućnostima preživljenje raka pluća nije se značajnije promijenilo zadnjih trideset godina – petogodišnje preživljenje iznosi 16%.

U liječenju raka pluća koriste se kirurške metode, kemoterapija, zračenje i ciljana terapija te kombinacije navedenih terapijskih mogučnosti. Kirurgija je rezervirana za ograničenu bolest. Na žalost, pri dijagnozi manje od 30% bolesnika ima ograničenu bolest koja se može kirurški liječiti. Za uznapredovalu i metastatsku bolest rezervirano je liječenje kemoterapijom i/ili zračenjem te ciljanom terapijom. Ciljana terapija nastala je u zadnjih deetak godina kao rezultat razvoja molekularne biologije i genetike. Otkrivene su brojne mutacije gene koje sudjuluju u rastu i razvoju karcinoma pluća, te danas postoje lijekovi koji djeluju na dvije takve mutacije: mutaciju gena za receptor epidermalnog čimbenika rasta (EGFR), te promijene u ALK genu od kojih je najčešća translokacija EML4-ALK. Na žalost, učestalost tih promijena je iznimno mala. Javalja se uglavnom u bolesnika sa adenokarcinom. Učestalost EGFR mutacija je oko 15% dok se ALK promijene javljaju u oko 5% bolesnika. Na žalost, podaci za Hrvatsku ne postoje jer se ne provodi rutinsko testiranje. Karakteristika tih mutacija je da ukoliko bolesnika liječimo ciljanom terapijom, usmjerenom direktno na promijenjeni receptor, dolazi do iznimno dobrog odgovora na terapiju, smanjenja tumora, poboljšanja simptoma i produljenja života.

 Liječenje proširenog karcinoma pluća danas izgleda ovako:

1.      linija liječenja

-         dvojna kemoterapija temeljena na platini sa ili bez bevacizumaba

-         u bolesnika s pozitivnim EGFR mutacijama: erlotinib, gefitinib, afatinib

-         u bolesnika sa pozitivnim ALK promijenama: krizotinib

2.      linija liječenja

-         pemetreksed, docetaksel, erlotinib, gefitinib

3.      linija liječenja

-         erlotinib

 

Danas se se sve više koristi i terapija održavanja gdje se ne prekida terapija nakon tradicionalnih 4 do 6 ciklusa, već se kemoterapija primjenjuje sve do progresije bolesti. Takav način liječenja značajno produljuje život. Lijekovi koji se danas koriste kao terapija održavanja su pemetreksed, docetaksel i erlotinib.

Kako je ranije spomenuto, pri dijagnozi većina bolesnika ima uznapredovalu i metastatsku bolest što značajno smanjuje izglede za preživljenje. Metode probira, odnosno ranog otkrivanja karcinoma pokazale su se uspješne u bolesnika sa rakom debelog crijeva, vrata maternice te dojke. U bolesnika s rakom pluća prije nekoliko godina objavljeni su rezultati ranog otkrivanja raka pluća CT – om niske doze. U visoko rizičnoj populaciji (pušači stariji od 55 godina) probir CT – om smanjio je smrtnost za 20% u usporedbi sa klasičnim RTG – om. Po prvi puta se jedna metoda pokazala uspješnom u ranom otkrivanju raka pluća te se kao takva počela korisiti u razvijenim zemljama Svijeta.