Na području klizišta Kostanjek, na lokaciji Bizek, otvoren je danas Opservatorij za praćenje ovog najvećeg klizišta u Zagrebu. Rezultat je to petogodišnjeg Japansko-hrvatskog bilateralnog projekta Identificiranje rizika i planiranje korištenja zemljišta za ublažavanje rizika klizanja i bujica u Hrvatskoj, za koji je japanska Vlada donirala 2,5 milijuna kuna, a u kojem sudjeluju Grad Zagreb, Japansko veleposlanstvo, Zagrebačko sveučilište, Rudarsko-geološko-naftni fakultet iz Zagreba i Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
Uz zahvalu Vladi Japana na donaciji za sofisticiranu tehnologiju za istraživanje i praćenje klizišta i svim sudionicima Projekta na trudu i angažmanu, gradonačelnik Bandić naglasio je da je Opservatorij vrlo važna karika za znanstvena istraživanja, rješavanje problema klizišta te, u konačnici, sigurnost građana. Ovo je ujedno i primjer odgovorne gradske politike, dodao je, kao i dobre suradnje proizašle iz prijateljskih odnosa s Japanom.
Ovaj krajolik podsjeća me na krajolik Japana, a shodno tome imamo i slične probleme po pitanju klizišta i poplava o kojima možemo razmjenjivati iskustva i međusobno si pomagati, rekao je na otvorenju veleposlanik Japana Nj.E. Keiji Ide. Drago mi je da smo danas ovdje i da otvaramo Opservatorij, a prema mojim dosadašnjim razgovorima s gradonačelnikom i rektorom, nadam se da ćemo surađivati i na drugim područjima.
Rektor Zagrebačkog sveučilišta Aleksa Bjeliš istaknuo je da je ovo u posljednje vrijeme jedan od značajnih projekata za Zagreb i znanstveno-istraživačke ustanove, te da ima izuzetno važnu svrhu i ulogu za prostorno planiranje. Čestitajući svim sudionicima, rektor je izrazio nadu da će se suradnja s japanskim znanstvenicima razvijati kroz buduće projekte.
U zadnje četiri godine u sklopu Projekta, u kojem su sudjelovali domaći i japanski znanstvenici, napravljen je Opservatorij kao središnja mjerna postaja, te postavljena oprema za mjerenje pomicanja tla, dubine klizišta, količine kiše… na preko 20 lokacija na terenu, na gradskim i privatnim zemljištima, napomenula je voditeljica Opservatorija – profesorica na Geološko-rudarsko-naftnom fakultetu Snježana Mihalić Arbanas. Podaci iz središnje mjerne postaje bežično se prenose u Geološko-rudarsko-naftni fakultet i oni su osnova za znanstvena istraživanja, nalaženje rješenja za sanaciju klizišta i za planiranje prostornih planova.
Voditeljica Arbanas naglasila je i to da je ovo neuobičajeno veliko i duboko, specifično klizište nastalo iskopavanjem lapora prije 51 godinu. Nije ga jednostavno sanirati, dodala je, ali podaci koje ćemo sakupiti preko ovog Opservatorija pomoći će nam u njegovom saniranju.