clanak False

Žena i srce

02.10.2020.
Svakih 80 sekundi u svijetu jedna žena umre od kardiovaskularnih bolesti.

Suprotno uvriježenom mišljenju kako su bolesti srca rezervirane za muškarce, žene su najugroženija skupina.
 
Zagreb, 2. listopada 2020. – Zaklada Hrvatska kuća srca, Hrvatsko kardiološko društvo i Gradski ured za zdravstvo Grada Zagreba pokreću projekt „Žena i srce“ u cilju podizanja svijesti o pojavnosti kardiovaskularnih bolesti kod žena, važnosti ranog prepoznavanja i liječenja istih.

U svijetu svakih 80 sekundi jedna žena umre od kardiovaskularnih bolesti, a čak 80 % tih bolesti moguće je spriječiti odlaskom na preventivne preglede. U 2019. godini u Hrvatskoj je umrlo 12.673 žena od kardiovaskularnih bolesti i upravo je to najčešći uzrok smrti žena. Iste godine je čak 3.326 više žena umrlo od kardiovaskularnih bolesti naspram muškaraca (9.347).

„U Hrvatskoj posljednjih nekoliko desetljeća svaka druga osoba umre od bolesti srca i krvnih žila. Kod žena se bolesti srca češće javljaju nakon 55. godine života, a kod muškaraca nastupaju znatno ranije. Iako žene ne doživljavaju srčani udar češće od muškaraca, ipak, u konačnici, više žena umire od bolesti srca u odnosu na muškarce. Kod žena vjerojatnost smrtnog ishoda srčanog udara može biti i dvostruko veća. Poznata je činjenica kako su žene u mlađoj dobi djelomično zaštićene od rizika srčanog udara zahvaljujući spolnim hormonima, a nakon menopauze kada ženski spolni hormoni prestaju djelovati i zaštita nestaje. Rizik nastanka srčanog udara postupno se povisuje i izjednačava s rizikom kod muškaraca.“, naglasio je akademik Davor Miličić, upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca.
 
Iako je rizik od srčanih bolesti fiziološki jednak kod žena i muškaraca, kod muškaraca se srčane bolesti dijagnosticiraju mnogo ranije, nego kod žena. Razlog tome je i predrasuda da je jedan od primaranih čimbenika rizika od srčanih bolesti muški spol. No rezultati brojnih istraživanja, posebno onih provedenih u SAD-u, govore o tome da žene nisu pošteđene, naprotiv, bolesti srca vodeći su uzrok smrti kod žena.
 
Manje poznata činjenica je kako je djelovanje nekih rizičnih čimbenika izraženije u žena, što znači da će u žena dovesti češće do srčanog udara, nego u muškarca. Dijabetes i pušenje su zajednički faktori rizika u oba spola, no žene s tim predispozicijama imaju veći rizik razvoja bolesti srca, nego muškarci s istim čimbenikom. Osim toga, u žena postoje i posebni čimbenici rizika kao što je trudnoća, a komplikacije vezane uz nju isto tako mogu biti izvor problema za žensko srce.
 
Općenito su simptomi srčanog udara kod žena drugačiji i suptilniji, nego kod muškaraca pa ponekada nisu niti prepoznati na vrijeme. U pravilu žene imaju blaže znakove srčanog udara od muškarca pa često nisu niti svijesne što im se događa ili umanjuju svoje simptome. Kod žena se rijeđe javlja klasični simptom izrazite boli u prsima, a češće je prisutan osjećaj pritiska ili blage nelagode u prsima te bolovi u drugim dijelovima tijela kao što je bol u području trbuha, ramena, ruke te pojava mučnine, povraćanja, nedostatka daha, vrtoglavice, iznenadni umor i slabost.

Projekt „Žena i srce“ predstavila je doktorica Ivana Portolan Pajić, zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo i članica Upravnog odbora Zaklade Hrvatska kuća srca te istaknula važnost prve u nizu aktivnosti.
„Jedna od važnijih aktivnosti projekta je upućivanje žena na screeninig testiranje jednostavnim testom iz krvi na visoko osjetljivi Troponin I. Radi se o kardiospecifičnom biomarkeru u krvi koji pomaže u otkrivanju rizika za razvoj kardiovaskularnog incidenta kod asimptomatske populacije. Asimptomatske osobe sa povišenim vrijednostima troponina su povezane s većim rizikom za razvoj kardiovaskularnih bolesti u budućnosti. Aktivnost ranog otkrivanja  screening testiranjem organizirat ćemo u suradnji s Domovima zdravlja i Poliklinikom za prevenciju i rehabilitaciju  kardiovaskularnih bolesti Srčana. Želja nam je ovim projektom i aktivnostima u sklopu njega osvijestiti žena o rizičnim čimbenicima te ih potaknuti na preventivne pregleda na vrijeme.“

 

ARHIVA