clanak False

Glavni problemi u 2005. godini

  Analiza problema na mreži za 2005. godinu ukazuje na brojna područja u Zagrebačkom prometnom sustavu gdje pozornost treba usmjeriti na razradu mjera da se poboljša situacija, uključujući:
  • velike prometne tokove na cestovnoj mreži, a posebno:
  • preko tri mosta na Savi,
  • na Slavonskoj / Ljubljanskoj aveniji tijekom cijelog dana između Heinzelove i Španskog,
  • iz Velike Gorice kroz Novi Zagreb,
  • na Ulici grada Vukovara između Heinzelove i Savske,
  • na Aveniji Dubrovnik,
  • na Držićevoj / Šubićevoj između Mosta mladosti i Zvonimirove,
  • na Ilici / Prilazu baruna Filipovića;
  • u središnjem području, posebno Palmotićevoj i na paru prometnica istok-zapad;
  • značajne zastoje na ključnim raskrižjima na kojima su prometni tokovi 80%, 90% ili 100% raspoloživog kapaciteta - ta su raskrižja uglavnom smještena na glavnim koridorima na cestovnoj mreži, npr. Avenija Dubrovnik, Slavonska / Ljubljanska avenija, Ulica grada Vukovara, Savska, Heinzelova, Ilica, Šubićeva, Zagrebačka (Sesvete) i u središtu grada;
  • snažni tokovi putnika (više od 4.000 na sat u jednom smjeru u vršnom razdoblju) na Savskoj, Držićevoj, Dubravi / Maksimirskoj i preko Trga bana Jelačića;
  • niske komercijalne brzine od oko 14 km/h na tramvajskoj mreži, zbog:
  • loše kvalitete tramvajske pruge na određenim točkama mreže, što izaziva stalna ograničenja brzine,
  • mala brzina tramvaja pri savladavanju zavoja,
  • nepostojanju prednosti za tramvaje na semaforiziranim raskrižjima,
  • relativno visokopodna tramvajska vozila, što utječe na vrijeme ukrcavanja u tramvaj,
  • kašnjenja tramvaja izazvana prometovanjem ulicama, tj. kroz opću zagušenost prometa ili gdje osobna vozila skreću na raskrižjima desno,
  • niski kapacitet tramvaja što zahtijeva povećanu učestalost (time pogoršava zastoje na raskrižjima) a posljedica toga su duga vremena ukrcavanja u uvjetima zagušenja prometa;
  • iako je sa 20 km/h, komercijalna brzina na autobusnoj mreži veća od brzine tramvaja, a to je zbog toga što je prometovanje autobusa skoncentrirano na prigradska područja s manjom zagušenošću i većim brzinama - ipak se u prometu autobusa javljaju brojni problemi:
  • nema prednosti za autobuse na semaforiziranim raskrižjima,
  • niska razina kontrole mjera prednosti autobusa,
  • nedostatak mjera prednosti autobusa;
  • sa sustavom javnog prijevoza projektiranim da autobusi napajaju tramvaje, bitno je da postoje odgovarajući objekti na točkama presjedanja, a poboljšanja su potrebna da se smanji udaljenost između autobusa i tramvaja, poboljša informiranje putnika, koordiniranje linija i da postoje objekti za čekanje;
  • glavne lokacije visokih razina prometne buke su koncentrirane na glavnoj cestovnoj mreži, uključujući glavne pravce prema središtu grada i kroz grad, uključujući Slavonsku / Ljubljansku aveniju, Ulicu grada Vukovara, Aveniju Dubrovnik, tri savska mosta, Hrvatske bratske zajednice, Držićevu / Šubićevu, Ilicu / Aleju Bologne, Prilaz baruna Filipovića, Heinzelovu, Dubravu, Savsku, Selsku, središnji par istok - zapad, Branimirova, Jadransku aveniju i Republike Njemačke.
  • visoke razine emisija ugljičnog monoksida (preko 15 čestica na milijun) su koncentrirane na raskrižjima duž sljedećih glavnih cesta Slavonska / Ljubljanska avenija, Ulica grada Vukovara, Avenija Dubrovnik, Držićeva, Republike Njemačke i Selska / Savska;
  • s emisijama dušičnih oksida, umjereni problemi (više od 104 čestice na milijardu) su koncentrirani na dijelovima Slavonske / Ljubljanske avenije, Mosta mladosti i Avenije Dubrovnik;
  • indeks straha i zaplašenosti pješaka se temelji na opsegu prometa, brzini i udjelu teretnih vozila, pa su dionice mreže s umjerenim problemima više manje slične onima koje imaju visoke razine buke; i
  • iako se dostupnost javnog prometa (područja unutar 400 metara od javnog prometa) poboljšala između 1998. i 2005. godine zbog produljenja tramvajske mreže (do Dupca i Prečkog) i promjena autobusnih trasa, ima još lokacija na užem području Zagreba na kojima je dostupnost javnog prijevoza slaba, uključujući Kozari, zapadni Bundek, istočnu Malešnicu (duž Medarske) i Šalatu.
    Analiza problema u sustavu prometa za 2005. godinu čini temelj za razradu mjera Generalnog prometnog plana za tu godinu.