clanak False

Hemoragijska vrućica s bubrežnim sindromom – „ mišja groznica“

Hemoragijska vrućica s bubrežnim sindromom (HVSB) ili „mišja groznica“ je virusna bolest uzrokovana hantavirusima. Hantavirusi koji uzrokuju hemoragijsku vrućicu s bubrežnim sindromom su rasprostranjeni na gotovo cijelom području Europe i Azije. Hantavirusi se u Hrvatskoj javljaju u kontinentalnom području. Infekciju u ljudi u Hrvatskoj uzrokuju dvije vrste hantavirusa: Dobrava i Puumala. Bolest se pojavljuje svake godine, a povremeno se registrira povećani broj oboljelih osoba (epidemije) kao što je bilo 1995., 2002. i 2012. godine. 

Glodavci su nositelji i prenositelji virusa; čovjek se zaražava pri neposrednom ili posrednom kontaktu s izlučevinama inficiranih glodavaca (mokraća, izmet, slina), posebice udišući prašinu ili aerosol koja sadrži uzročnike. Čovjek se može zaraziti i kada inficirana izlučevina glodavca dođe u kontakt s oštećenom kožom kao i sluznicom oka, nosa i usta. Bolest se ne prenosi s čovjeka na čovjeka.

Bolest se najčešće javlja 1-2 tjedna nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca (vrlo rijetko inkubacija može iznositi i do 8 tjedana); sa naglim nastupom visoke tjelesne temperature, praćene zimicom i jakom glavoboljom, bolovima u trbuhu i leđima, zamućenim vidom. Također mogu biti prisutni i crvenilo lica i konjuktiva, osip. Kasniji simptomi bolesti mogu se manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i padom tlaka, pojavom krvarenja i razvitkom šoka. Oporavak od bolesti traje tjednima.

Kako bi se dijagnosticirala bolest potrebno je napraviti posebne mikrobiološke pretrage iz krvi koje dokazuju protutijela na hantaviruse ili koristiti RT PCR za dijagnostiku RNA virusa.

Liječenje se provodi u bolnici, uz primjenu suportivne terapije.

Ljudi koji zbog prirode posla ili rekreativno dugo borave u prirodi te su zbog toga najizloženiji aerosolu glodavaca najizloženiji su bolesti; no važno je napomenuti da se čovjek može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima mogu boraviti glodavci i gdje može biti velika koncentracija virusa u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, ostave i dr.)

Kako bi se bolest spriječila, provode se zakonom propisane mjere koje predviđaju preventivno provođenje DDD mjera u objektima koji podliježu sanitarnom nadzoru (Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, NN 79/2007), kao što se radi i epidemiološko anketiranje i nadzor nad oboljelom osobom i njenim kontaktima. Također se pojačava intersektorska suradnja svih strana (epidemiologa, infektologa, mikrobiologa, biologa, i različitih stručnih tijela na nivou grada) involviranih u problematiku i opseg javljanja bolesti.

Preporuke za građane kako bi izbjegli kontakt s glodavcima i njihovim izlučevinama:

Kako je bila blaga i topla zima, oskudna padalinama, očekivana je veća populacija i aktivnost glodavaca te se mogu očekivati novi slučajevi bolesti. Kako ne bi došlo do pojave epidemije potrebno je provoditi dolje preporučene preventivne mjere.

 

·         Kuću, radni prostor ili mjesto na kojem se boravi u prirodi je potrebno održavati čistim kako bi se izbjeglo nastanjivanje glodavaca.

·         Populaciju glodavaca je potrebno smanjiti na najnižu moguću razinu koristeći klopke ili otrov za glodavce.

·         Sve rupe na kućama treba zatvoriti kako bi se onemogućio ulazak glodavaca u zatvorene prostore.

·         Potrebno je skloniti sva odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima za sklonište najmanje 50 m od kuće. Svo smeće treba držati u zatvorenim čvrstim kontejnerima. Hranu i vodu za ljude i životinje treba držati zatvorenu i poklopljenu, potpuno nedostupnu glodavcima.

·         Prilikom čišćenja prostora za koje se sumnja da su u njima boravili glodavci (podrumi, tavani, ostave, garaže i sl.), potrebno je sve površine posuti dezinficijensima i oprezno očistiti vlažnom krpom bez podizanja prašine. Pri tome je potrebno koristiti masku koja prekriva nos i usta, kao i koristiti rukavice. Nakon obavljenog posla ruke treba dobro oprati vodom i sapunom.

·         Svu travu ili grmlje je potrebno ošišati i očistiti najmanje 50 m od kuće.

·         Tijekom boravka u prirodi čuvati namirnice i vodu zaštićene od glodavaca. Ruke oprati ili koristiti antiseptike ili alkoholne maramice za dezinfekciju ruku, a poseban oprez potreban je kod pušača koji češće obolijevaju od nepušača jer prilikom pušenja imaju češći kontakt s ustima i nosom.

·         Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi treba dobro oprati tekućom vodom.

·         Ne dirati gnijezda glodavaca; uginule glodavce potrebno je staviti pomoću štapa u plastičnu vrećicu i zakopati ili spaliti. Pri tome potrebno je koristiti masku i rukavice.