clanak False

Demografska kretanja

DEMOGRAFIJA
 
Ukupno stanovništvo, prirodni prirast, neto migracija, starosna i spolna struktura stanovništva u razdoblju 2011.-2016. godine (.pdf)
 
 
Prema procjeni sredinom 2016. godine Republika Hrvatska imala je 4.174.349 stanovnika. Grad Zagreb je sredinom 2016. prema procjeni imao 802.338 stanovnika što je u odnosu na procjenu za prethodnu godinu rast od 0,2%.
Treba istaknuti da Grad Zagreb uz Istarsku Županiju u RH jedini ima porast stanovništva u 2016 u odnosu na popisnu godinu 2011. s tim da je porast u Istarskoj županiji gotovo pa zanemariv s obzirom da je taj porast iznosio svega 77 stanovnika u apsolutnom iznosu. Stanovništvo RH smanjeno je u ovom 6-godišnjem razdoblju za 2,5%, a stanovništvo Grada Zagreba poraslo je za 1,5%. Tome doprinose nešto povoljniji demografski trendovi posljednjih godina, proizašli u prvom redu iz pozitivnog salda ukupne migracija ili većeg broja doseljenih nego odseljenih u unutarnjim migracijama. Budući se broj stanovnika u svim županijama smanjuje relativni udio Grada Zagreba u ukupnom stanovništvu RH u stalnom je porastu.

Tablica 1. Kretanje ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske i Grada Zagreba u razdoblju 2011.-2016. godine (procjena sredinom godine)
Godina Republika Hrvatska Grad Zagreb Udio GZ u RH
Broj stanovnika Bazni indeks Lančani indeks Broj stanovnika Bazni indeks Lančani indeks
2011. 4.280.622 100 - 790.450 100 - 18,5
2012. 4.267.558 99,7 99,7 793.057 100,3 100,3 18,6
2013. 4.255.689 99,4 99,7 795.505 100,6 100,3 18,7
2014. 4.238.389 99 99,6 798.424 101 100,4 18,8
2015. 4.203.604 98,2 99,2 799.565 101,2 100,1 19
2016. 4.174.349 97,5 99,3 802.338 101,5 100,3 19,2
Izvor: Procjena stanovništva Republike Hrvatske, Priopćenje br. 7.1.3. DZS, rujan 2017.

Stopa živorođenih u Gradu Zagrebu na 1.000 stanovnika prema posljednjim raspoloživim podacima u 2016. godini iznosila je 10,7 promila. Stopa prirodnog prirasta je u padu i u 2016.godini je iznosila -0,5 promila jer je prirodni prirast negativan (-408) što znači da je bilo više umrlih nego živorođenih. U Hrvatskoj je i dalje prisutan negativan prirodni prirast, pa je u 2016.godini stopa prirodnog prirasta bila -3,4 promila. U usporedbi s RH u Gradu Zagrebu svi su pokazatelji prirodnog kretanja povoljniji. Prirodni prirast u Gradu Zagrebu nešto je viši od prosjeka RH, što je odraz mlađe dobne strukture stanovništva Grada koja je rezultat imigracije. Također i stopa nataliteta viša je, odnosno povoljnija od državnog prosjeka. Stopa mortaliteta viša je na državnoj razini od zagrebačke što znači da je i ovaj pokazatelj povoljniji u Gradu Zagrebu. Iako je dobna struktura starog stanovništva u RH (17,7%) i u Gradu Zagrebu (17,3%) približno jednaka, niže stope mortaliteta u Gradu Zagrebu rezultat su bolje zdravstvene skrbi zahvaljujući prvenstveno tome što se u Zagrebu nalaze najbolje zdravstvene ustanove. Premda Zagreb predstavlja najgušće napučeno područje Hrvatske, zahvaljujući svom razvoju i naseljavanju, evidentno je da u novije vrijeme nema izuzetno visoke demografske trendove, što se očituje u blagom (stagniranom) općem kretanju stanovništva i ubrzanom procesu starenja.
Stanovništvo Grada Zagreba, kao i kod većine velikih europskih gradova ne raste prvenstveno na temelju svog prirodnog prirasta, već tome u prvom redu pridonose imigracijski tokovi odnosno novo doseljavanje.

Tablica 2. Prirodno kretanje stanovništva Grada Zagreba u razdoblju 2011.-2016. godine
Godine Živorođeni Umrli Prirodni prirast Vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih) Stope (na 1000 stanovnika)
n m pp
2011. 8.411 8.396 15 100,2 10,6 10,6 0,0
2012. 8.394 8.329 65 100,8 10,6 10,5 0,1
2013. 8.254 8.360 -106 98,7 10,4 10,5 -0,1
2014. 8.452 8.359 93 101,1 10,6 10,5 0,1
2015. 8.039 8.821 -782 91,1 10,1 11,0 -0,9
2016. 8.120 8.528 -408 95,2 10,1 10,7 -0,5
Izvor: Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske, Priopćenje br. 7.1.1., DZS, za godine 2011.-2016.

Glede migracija koje se odnose na Grad Zagreb, od 2011. do 2016. dolazi do porasta doseljenih iz drugih županija i iz inozemstva, međutim također dolazi i do porasta odseljenih u inozemstvo. Saldo ukupnih migracija i saldo migracije među županijama u ovom razdoblju je pozitivan, saldo migracije s inozemstvom do 2013. za Grad Zagreb također je pozitivan ali je posljednje tri godine (2014.,  2015. i 2016) više stanovnika odselilo u inozemstvo nego doselilo iz inozemstva te je saldo vanjske migracije te tri godine negativan. Glede Hrvatske, saldo vanjske migracije u cijelom razdoblju 2011.-2016. je negativan (više odseljenih u inozemstvo nego doseljenih iz inozemstva). Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine omogućen je nesmetani odlazak radne snage u većinu zemalja unije. Zbog nedostatka radnih mjesta u Hrvatskoj veliki broj građana Hrvatske seli se u zemlje Unije u kojima postoji potražnja za radnom snagom. Osim depresivnih i slabije razvijenih dijelova Hrvatske (Slavonija, Lika, Dalmatinska zagora) ni Grad Zagreb nisu zaobišla ova iseljavanja.

Tablica 3. Migracije stanovništva Grada Zagreba u razdoblju 2011.-2015. godine
Godine Ukupno doseljeni Ukupno odseljeni Saldo ukupne migracije Saldo migracije među županijama (unutarnje migracije) Saldo migracije s inozemstvom (vanjske migracije)
2011. 10.926 8.787 2.139 2.095 44  
2012. 10.548 8.396 2.152 1.832 320  
2013. 11.606 8.735 2.871 2.281 590  
2014. 13.116 10.076 3.040 3.421 -381  
2015. 13.644 11.512 2.132 4.420 -2.288  
2016. 13.765 11.059 2.706 4.252 -1.546  
Izvor: Migracija stanovništva Republike Hrvatske., Priopćenje broj 7.1.2., DZS, Zagreb za godine od 2011.-2016.

U Gradu Zagrebu nastavlja se kontinuirano starenje stanovništva. Udio stanovništva starog 65 i više godina prema procjeni za 2016. godinu iznosio je 18,6%, dok je udio radno sposobnog stanovništva (15-64 godina) za procijenjenu 2016. godinu iznosio 66,6%. Udio mladih 0-19 godina iznosi 19,7% i za razliku od udjela starog stanovništva koji se povećava iz godine u godinu udio mladih stagnira. Starosna struktura u Gradu Zagrebu nešto je povoljnija od državne. Udio mladih (0-19) na razini države iznosio je 20,1%, a starog stanovništva 19,4%. Udio žena u ukupnom stanovništvu Grada Zagreba je 53,2%, a udio muškaraca 46,8%. Na državnoj razini (RH) udio ženskog stanovništva u ukupnom je 51,7%, a udio muškaraca 48,3%. Udio fertilnog u ukupnom ženskom stanovništvu u Gradu Zagrebu 2016. godine iznosio je 44,8%, u u RH 42,4%. Prema ovim pokazateljima i starosna i spolna stuktura povoljnija je u Gradu Zagrebu nego u RH.

Tablica 4. Dobna struktura stanovništva Grada Zagreba u razdoblju 2011.-2016. godine
 
Dobne skupine
 
2011.
 
2012.
 
2013.
 
2014.
 
2015.
 
2016.
 
Ukupno 100 100 100 100 100 100
0-4 5,2 5,4 5,4 5,4 5,4 5,3
5-9 4,5 4,6 4,7 4,9 4,9 5,2
10-14 5 4,7 4,5 4,4 4,4 4,4
15-19 5,2 5,2 5,2 5,1 5,1 4,9
20-24 5,9 5,8 5,6 5,5 5,4 5,3
25-29 7,4 7,1 7 6,8 6,6 6,5
30-34 7,9 8,1 8,1 8,1 8,1 8
35-39 7,4 7,4 7,5 7,7 7,9 8,1
40-44 7 7 7 7,1 7,2 7,3
45-49 6,8 6,8 6,8 6,8 6,8 6,7
50-54 7 6,8 6,7 6,6 6,5 6,5
55-59 7,1 7,2 7 7 6,8 6,6
60-64 6,3 6,4 6,5 6,5 6,6 6,6
65-69 5 5 5 5,1 5,4 5,7
70-74 4,7 4,7 4,7 4,7 4,5 4,3
75-79 3,7 3,8 3,9 3,9 3,9 3,9
80-84 2,4 2,4 2,6 2,6 2,7 2,7
85 i više 1,5 1,6 1,8 1,8 1,8 1,9
Izvor: Priopćenja o procjeni broja stanovnika po godinama, DZS, rujan 2017.