(Hina) - U zagrebačkoj četvrti Podsusedu danas je postavljana i predstavljen rad opreme za praćenje kostanječkog klizišta, jedinstven međunarodni znanstveni projekt koji je japanska vlada pomogla s 2,5 milijuna kuna.
Pročelnik ureda za upravljanje u hitnim situacijama grada Zagreba Pavle Kalinić objasnio je kako će podatci s toga klizišta dolaziti i na geološki fakultet i u taj ured, tako da će u svakom trenutku moći ljude obavještavati što se točno događa i što trebaju učiniti. Ako se počnu očitavati alarmantne vrijednosti, javljat će se stanarima, a dežurne službe ureda pomagat će ljudima da iziđu iz kuća i sklone se, rekao je.
Kazao je da je bit tog istraživanja, koje će provesti zagrebački Rudarsko-geološko-naftni fakultet i riječki Građevinski fakultet, da se vidi može li se klizište djelomice sanirati potpornim zidovima, jer je cijena cjelokupne sanacije procijenjena na više od 200 milijuna eura. "Istraživanje će odgovoriti na ta pitanja jer bez ozbiljna znanstvenog rada ne može početi ni ozbiljna sanacija", istaknuo je.
Današnje postavljanje opreme za praćenje klizišta samo je početak, jer je u gradu 700 klizišta, od kojih bi sigurno na četiri ili pet trebalo postaviti te senzore, dodao je. Izvijestio je da je za cjelokupan projekt u Hrvatskoj japanska vlada dala osam milijuna kuna te da jednog našeg djelatnika stipendira dvomjesečnom izobrazbom u Japanu.
Snježana Mihalić iz Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, ujedno voditeljica radne skupine za to klizište, rekla je kako će dobivanjem podataka o količini pomaka klizišta dobiti i više spoznaja o samu klizištu kako bi se ono bolje saniralo. Također, alarmom će se upozoravati stanovništvo da su pomaci premašili dopuštene vrijednosti.
Rekla je da su danas, ugradnjom pet stupova, počeli postavljati prvi niz uređaja te da će cijeli sustav biti uspostavljen do proljeća iduće godine. Stanovnicima Kostanjeka će to puno značiti zato što oni već 50 godina trpe štete, naglasila je. Dodala je da je to u Hrvatskoj drugi takav sustav te da je prvi uspostavljen u Rijeci također zahvaljujući donaciji Japana, a takvih sustava u Europi nema više od deset.
Predstavljanju opreme za monitoring klizišta Kostanjek nazočio je i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
Klizište Kostanjek je najveće u Hrvatskoj. Aktivirano je 1963. zbog vađenja lapora i vapnenca za cementaru "Sloboda" u Podsusedu. Od tada pomicanje klizišta stalno oštećuje privatne i industrijske zgrade na površini približne veličine 1,2 četvorna kilometra, zbog čega je daljnji razvoj tog dijela grada onemogućen dok se ne sanira klizište.