clanak False

Općenito

 



Ideja o Projektu “Zdravi grad” stvorena je na konferenciji u Torontu održanoj 1984. godine. Osnovno načelo je bilo saznanje da gradska uprava može igrati glavnu ulogu u promidžbi i održavanju zdravlja svojih građana i da posjeduje jedinstven potencijal za pokretanje akcija za održiv razvitak. Regionalni ured za Europu Svjetske zdravstvene organizacije započeo je 1986. godine Projekt “Zdravi grad”, kako bi razvio lokalne strategije i akcije za postizanje zdravlja za sve. Grad Zagreb je od samog početka (1987.) pristupio Projektu “Zdravi grad” i smatra se jednim od 35 gradova osnivača (uz gradove Beč, Kopenhagen, London, Milano, Munchen) i nosi naziv Project City.

Projekt “Zdravi grad” Svjetska zdravstvena organizacija podijelila je na petogodišnje faze. Prva faza je trajala od 1987. do 1992., a druga faza od 1993. do 1997. Kako se radilo o periodu Domovinskog rata, najviše se radilo na humanitarnom području, te se nije moglo neposredno uključiti u II fazu projekta. Od početka projekta Grad Zagreb niti jednom nije odustao od Projekta “Zdravi grad", nego ga je naprotiv podržavao, težio ispunjenju ciljeva projekta i provodio program “Zdravi grad” u okviru mogućnosti. Europski ured Svjetske zdravstvene organizacije tijekom domovinskog rata direktno je iskazao spremnost, te je putem tog Projekta Zagrebu i Hrvatskoj stizala humanitarna pomoć.

Sada je u tijeku treća faza koja traje od 1998. do 2002. Pripreme za uključivanje počele su još 1997. sukladno uvjetima Svjetske zdravstvene organizacije. Kod pokretanja poslova oko uključivanja Grada Zagreba u III fazu Projekta, sukladno preporukama ministra zdravstva, nastavljena je suradnja s tvrtkom “Med-Ekon”, kao suradnom tvrtkom Svjetske zdravstvene organizacije, Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje na izradi strateških dokumenata, te izvršnog organizatora čak i u reformi sustava zdravstva.

Početkom 1998. izrađeni su i odaslani svi traženi materijali na Universiteit Maastricht (referentni centar Svjetske zdravstvene organizacije za Projekt “Zdravi grad”), a u svrhu prijave za procjenu podobnosti Grada Zagreba za ulazak u III fazu. Universiteit Maastricht pozitivno ocijenjuje prijavu Grada Zagreba i sve materijale šalje u ured Svjetske zdravstvene organizacije u Kopenhagenu, iz kojeg početkom 1999. stiže potvrda da je Grad Zagreb postao članom Mreže zdravih gradova Svjetske zdravstvene organizacije u Fazi III (1998.-2002.).

Zahtijevi SZO-a tijekom III faze:
1. Potpora načelima i ciljevima strategije “Zdravlje za sve” SZO
U okviru ovog uvjeta gradovi moraju imati potporu lokalne uprave, te podršku ključnih osoba ovlaštenih za donošenje odluka u drugim sektorima.
2. Osigurati potporu projektu u cilju provedbe projekta i upravljanja istim
Za određivanje smjernica gradovi moraju imati međusektorsku grupu, čiji članovi moraju biti i osobe koje imaju ulogu u donošenju političkih/izvršnih odluka. Također mora biti određen koordinator, te osigurana administrativna i tehnička potpora projektu.
3. Preuzeti obvezu ostvarivanja posebnih zdravstvenih ciljeva, razvijajućih politika, strategija i konkretnih planova, te postizanje ciljnih rezultata (očekuje se
posebno bavljenje barem jednim od sljedećih pitanja: ovisnosti, djeca, starije osobe, nasilje među građanima i nasilje u obitelji, nesreće, zdravi prijevoz, zdrava
okruženja);
4. Razvijati službeno i neslužbeno umrežavanje i suradnja na lokalnoj, državnoj i međunarodnoj razini
Ova obveza uključuje nazočnost koordinatora na svim poslovnim sastancima i simpozijima Svjetske zdravstvene organizacije, povezanost na Internet i korištenje e-maila, te uključivanje u nacionalne mreže.
Opredjeljenje Grada Zagreba, da kroz svoje aktivnosti i dalje radi na promicanju i prihvaćanju zdravih stilova življenja, brige za rizične grupe, prevencije kroničnih bolesti, traži kontinuiran rad na ovim područjima.

City Health  Development Plan.pdf




City Health Profile.pdf

 

Četvrta faza Projekta Zagreb zdravi grad  zdravi grad završila je velikom Međunarodnom konferencijom zdravih gradova 15-18 listopada 2008. (više o Konferenciji http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=5847)

        Peta faza Projekta  (2009. – 2013. godine).

        Gradska skupština Grada Zagreba, na 46. sjednici, 16. ožujka 2009. godine donijela je Zaključak o pristupanju Grada Zagreba V. fazi projekta „Zdravi grad“ Europske mreže zdravih gradova Svjetske zdravstvene organizacije. Opći cilj V faze projekta je „Zdravlje i pravičnost u svim lokalnim politikama“. Gradski planovi, politike i strategije vezane uz unapređenje okoliša, prijevoza, stanovanja, obrazovanja, skrbi za starije i slično moraju biti usmjereni na poboljšanje zdravlja građana i smanjenje zdravstvene nejednakosti.

        Svoje aktivnosti Grad Zagreb u V. fazi projekta Europskih zdravih gradova nastavio je održavanjem konsenzus konferencije „Skupština zdravlja“ koja je održana 26. svibnja 2010. godine u Velikoj vijećnici Gradske skupštine Grada Zagreba.

        Skupština zdravlja organizirana je i održana u suradnji Gradskog ureda za zdravstvo i branitelje Grada Zagreba i Hrvatske mreža zdravih gradova u okviru projekta „Zagreb zdravi grad“ s ciljem:

- podnošenja izvještaja javnosti o aktivnostima projekta u IV fazi  

- redefiniranja prioritetnih područja aktivnosti projekta „Zagreb zdravi grad“ u V fazi

sukladno Zagrebačkoj deklaraciji potpisanoj u listopadu 2008. godine na Međunarodnoj konferenciji zdravih gradova.

 

           Na konsenzus konferenciji održanoj 2010. godine, odabrano je šest područja djelovanja Projekta Zagreb zdravi grad u V. fazi: obitelj i zdravlje, duševno zdravlje, palijativna skrb, nezaposlenost, promocija zdravlja i prevencija bolesti, zdravo urbano planiranje okoliš i zdravlje. (više: http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=23555)

         Tijekom 2011. godine formiran je širi Tim za zdravlje koji obuhvaća navedenih šest prioritetnih područja, s kojim se kroz četiri poludnevne edukacijske radionice, pristupilo izradi „Okvira operativnog plana  Grada Zagreba do kraja V faze projekta Zagreb zdravi grad“. 2012. godine širi Tim za zdravlje nastavio je s drugim ciklusom radionica.Cilj radionica je bio razvoj plana za implementaciju „Plana za zdravlje“. Nastavljeni su radovi i tijekom 2013. godine  kada je širi Tim za zdravlje održao četiri poludnevne radionice na temu „Učinkovito upravljanje resursima za zdravlje u lokalnoj zajednici „Monitoring procesa implementacije Plana za zdravlje“. Sve radionice su održane pod stručnim vodstvom prof. Selme Šogorić, nacionalne koordinatorice Hrvatske mreže zdravih gradova (HMZG).

           U okviru plana za zdravlje važno je istaknuti  sudjelovanje Grada Zagreba u provođenju Istraživanja potreba jedno-roditeljskih obitelji u hrvatskim zdravim gradovima. Cilj ovog akcijskog istraživanja je prepoznati specifične potrebe jedno-roditeljskih obitelji te razviti učinkovite programe pomoći i podrške na lokalnoj razini kojima će se prepoznatim potrebama udovoljiti. Grad Zagreb kroz projekt Zagreb zdravi grad, uključen je u  istraživanje, koje je doprinos Hrvatske mreže zdravih gradova adresiranju vodećeg izazova V. faze Europskog projekta Zdravih gradova.

     

      Važno je izdvojiti i postignuća u prioritetu  palijativna skrb.

      Temeljem rada tematskih skupina šest odabranih prioritetnih područja Projekta Zagreb zdravi grad u V. fazi: obitelj i zdravlje, duševno zdravlje, palijativna skrb, nezaposlenost, promocija zdravlja i prevencija bolesti, zdravo urbano planiranje okoliš i zdravlje, potrebno je izdvojiti rad skupine Palijativna skrb.  U cilju rješavanja i ublažavanja problematike  vezane za djelatnost palijativne skrbi u Gradu Zagrebu, Gradski ured za zdravstvo i branitelje 2011. je započeo intenzivne aktivnosti na unapređenju palijativne skrbi kroz Projekt „ Zagreb zdrav grad“. Osmišljen pilot projekt „Centar za koordinaciju palijativne skrbi u gradu Zagrebu“. Izrađena je web stranica   www.palijativa.hr na kojoj se mogu dobiti sve informacije o palijativnoj skrbi na području grada Zagreba. Uspostavljen je Koordinacijski pozivni centar – „Call-centar“- telefonska linija za informacije i koordinaciju, na koji se može javiti svatko tko ima palijativnog bolesnika prilikom čega će mu biti ponuđen besplatni termin posjete medicinske sestre, koja je educirana za područje palijativne skrbi. Organizirana je besplatna posudionica pomagala uz pomoć CEPAMET –Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Kroz ovakav pristup bolesnik će biti evidentiran i biti će sagledane njegove potrebe, te će mu se prema dostupnim resursima osigurati pomoć. (više www.palijativa.hr)