clanak False

ZAGREBAČKA ADRESA HRVATSKE

17.01.2011.

 

Ono što je Jelačićev trg Zagrebu, to je Markov trg starom Zagrebu. A razlika je u tome što         se u Zagrebu, pa tako i na njegovu glavnom trgu, živi, a u stari Zagreb, pa tako i na njegov         glavni trg, odlazi se u posebnim prilikama i u posebnim raspoloženjima, ali uvijek s         rešpektom i osjećajem zahvalnosti što smo i sami djelić ovoga starog grada, koji upravo      na Markovu trgu stoluje od najranijih početaka.

            Markov trg je, dakle, glavni trg nekadašnjeg Gradeca, današnjeg Gornjeg grada. A s Crkvom sv. Marka, Banskim dvorima, zgradom Sabora i starom Gradskom vijećnicom, Markov trg je i najstarija, a do dana današnjega i najčešća, razglednica grada, koju Zagrepčani šalju drugima, ali i sami sebi, budući da se upravo na tom gradskom trgu s nekom vrstom krivnje osjećaju kao turisti.

                        Za Markovu se crkvu, od koje trg i preuzima ime, drži da ju je u njenom   prvobitnom izdanju dao podići sâm Bela IV. sredinom 13. stoljeća, a ime joj je dao po s     lici sv. Marka koju je u Zagreb donio iz Venecije.

                        Iako su je kroz stoljeća rušili potresi i razarali požari, Crkva sv. Marka se uvijek i  znova podizala na svojim ruševinama i zgarištima, mijenjajući samo izgled. I tako sve do       ovog današnjeg izdanja s tzv. gotičkim portalom.

                        Vrijeme na Markovu trgu stupa svojim paradnim korakom i u Banskim dvorima, i           to od 1805., kada ban Gyulay Dvore gradi, pa do predsjedničkih gardista koji 1991. odaju      počast prvom predsjedniku slobodne i neovisne države Hrvatske, te do naših dana kad tu        stoluje hrvatska vlada.

                        Markov je trg, dakle, i stalna adresa najviše hrvatske vlasti s Banskim dvorima sa            zapadne te Hrvatskim državnim saborom s istočne strane. Današnja zgrada Sabora     izgrađena je 1910., a na njenom mjestu bila je tzv. Zemaljska hiža još od 18.stoljeća.

            Zagreb hrvatskom metropolom postaje, dakle, upravo na Markovu trgu.

                        Prvi put hrvatskim jezikom progovoreno je u Državnom hrvatskom saboru (Ivan Kukuljević, 1843.) na Markovu trgu.

                        Na Markovu trgu pale su i prve političke žrtve na oltar samostalnosti Hrvatske     (Srpanjske žrtve, 1845.).

                        Na Markovu trgu, kako legenda kaže, užarenom je krunom okrunjen kralj             pobunjenih hrvatskih seljaka Matija Gubec.

                        S Markova se trga oglasila prva hrvatska radiopostaja (1926.), odaslavši prvi put u          eter hrvatsku nacionalnu himnu.

                        Na Markovu trgu izglasan je prvi Ustav slobodne i neovisne Hrvatske.

                        Nije onda ni čudo što je u Domovinskom ratu neprijateljska granata svoj cilj        tražila i pronašla upravo na Markovu trgu, pogodivši Banske dvore, koji zajedno s Trgom   čine kultno mjesto hrvatske političke i državotvorne samosvijesti.

                        Markov trg je, dakle, koliko zagrebački, toliko i hrvatski trg, štoviše, on je            zagrebačka adresa i same Hrvatske.


ZAGrebus by Imejlčec