clanak False

ZAGREBAČKE OBLJETNICE - Esplanada

05.07.2010.

Esplanada slavi 85. rođendan

 

         Posljednjih travanjskih dana 1925. zagrebačke dnevne novine imale su razloga likovati zbog novosti u gradu. Najprije je u Maksimiru otvoren Zoološki vrtić, a onda zapadno o Glavnog kolodvora, tik do željezničke pruge, vrata otvara najveći i najreprezentativniji hotel Esplanade. Hotel je svečano proglasio otvorenim ravnatelj Prve hrvatske štedionice i predsjednik Društva za izgradnju svratišta i kupališta g. Crndak. O tome novine iscrpno izvještavaju. Tako je zabilježen i jedan zgodan novinski štiklec u kojem se naglašava da je u hotelski knjigu gostiju prvi zabilježen neki poslovan čovjek iz Osijeka koji se preziva Gluck «A kako to prezime znači sreću, nadamo se da će novi hotel zauvijek pratiti sreća»...

         Među prvima u novom hotelu odsjeli su poslovni ljudi, razni bogatuni, bonvivani i avanturisti. U hotelskoj kronici posebno se spominje talijanski konzul u Zagrebu, koji je, «kao okorjeli neženja i veliki ljubitelj ljepšeg spola, izveo nešto za dugo pamćenje: na banket s jastogom, škampima, kavijarom i šampanjcem, pozvao je sve viđenije dame u Zagrebu i nekolicinu svojih prijatelja. Sve u svemu našlo se tek desetak kavalira koji su trebali zabaviti osamdesetak uzvanica»... Ostaje zabilježeno da su «pred zoru svi kavaliri ležali pod stolovima, a zamijenilo ih je osoblje hotela»...

         Već nekoliko mjeseci nakon otvaranja, Esplanadom se moralo baviti i ondašnje Mini­starstvo unutrašnjih djela, odnosno sam ministar putem zagrebačkog velikog župana. U hotelu je otvoren Golf klub. Dakako, nije imao nikakve veze s golfom. Ta, nismo mi nikakvi Englezi! A još su manje to bili Talijani koji su  taj klub vodili. Tamo su se, naime, umjesto ljubitelja golfa sastajali kockari. Kockalo se za veliku lovu; najmanji ulog je bio 20, a najveći 6000 dinara. U usporedbi s ondašnjim plaćama, bile su to strahovite svote. Dobar menu u hotelu, sa sirom i kavijarom na kraju, stajao je 40 dinara, a mjesečna pla­ća mlađeg konobara - 90 dinara. U kockarnici su se okretala bogatstva. Do pola noći na sto­lovima za roullet, a poslije pola noći igralo se baccara (chemin de fer). Iako su vlasti znale za tu pošast, nije ih to zanimalo - i njihovi pajdaši su bili među redovitim gostima kockarima. No, novine nisu šutjele, stalno su pisale o toj kockarnici, štoviše, spominjale su i prostituciju, koja navodno, ide ruku pod ruku s kockom. Vlasnici, Talijani, puštali su svakoga. Ipak, ne doslov­no, nego one koji su bili duboka džepa. Uz njih su se šlepale i prijateljice noći, koje su uspo­redo s kockarnicom dobro prolazile. To se već nije moglo tolerirati, pa je i Ministarstvo inter­veniralo i kratkim postupkom zatvorilo igračnicu. Najgore su prošli hotel i - prostitutke. Talijani su zgrnuli dobru lovu i otperjali. A hotel je izgubio na poslovanju. Ne od najamni­na, nego od mušterija - kockara. Jer dobar dio se «kockao» po sobama, ali s onim ženskama. A da bi dobili sobu, gosti su morali naručiti hladni narezak i obavezni šampanjac. To je, čini se, bio prešutni dogovor između hotela i prostitutki: šampanjac i hladni narezak, navodno, posp­ješuje potenciju, a hotelu donosi dobit...

         U Esplanadi su Zagrepčani mnogo toga prvi put vidjeli i doživjeli: tu je 1926. priređen i prvi izbor za Miss. Izabrana je prva naša misica, Štefica Vidačić, mlada vlasnica buffeta u Juri­šićevoj. Ona će godinu poslije osvojiti zvučnu titulu Miss Europe za 1927. O tom zagrebačkom događaju prvoga reda «Novosti» izvještavaju pod naslovom: «Tri najljepše žene: Već u osam i pol sati na večer počelo je općinstvo da puni dvoranu, tako da već u 9 sati nije bilo ni jednoga mjesta. Bili su zaposjednuti svi ulazi, tako da je i samim kandidatkinjama bilo teško doprijeti u salu. Općinstvo je svaku kandidatkinju burno pozdravilo, a pogotovo Zagrepčanke. U 10 sati rastumačio je g. Šarin općinstvu samu bit priredbe i nakon toga kandi­datkinje su otplesale po jedan ples. Zatim je jury donio odluku, te su izabrane sljedeće dame: 1. Štefica Vidačić, Zagreb, 2. Nada Pogačnik, Zagreb i 3. Danica Živanović- Dragoj, Beograd».

         Tako će Štefica Vidačić, izabrana u Esplanadi za Miss Jugoslavije, godinu dana kas­nije Zagreb i Zagrepčanke proslaviti i na evropskoj sceni, pobijedivši i na natjecanju u Berli­nu. Kao novoizabranoj Miss Europe predstojila joj je i filmska slava, načinjena su i probna sni­manja, ali lijepa Zagrepčanka očito nije imala i glumačkog dara, jer, prema pisanju tadašnje «Kulise», nije dobila angažman. Nije, dakle, upecala filmsku ulogu, ali je zato upecala bogatog i utjecajnog muža iz berlinskog filmskog svijeta.

         Ta senzacionalna pobjeda naše puce iz buffeta u Jurišićevoj ulici na europskoj areni, imala je i jedan svoj intimni poraz u Zagrebu. U Šteficu je, navodno, beznadežno bio zaljubljen jedan zagrebački kalfa, kojega je ta nesretna ljubav toliko dotukla da se odao piću, kako bi kasnije generacijama pedesetih i šezdesetih godina postao poznat kao prosjak Miškec. Miškec je bio pojam, legenda underground Zagreba, kao što je to bio popularni prodavač cvijeća Hanzika, pa prodavač «Belege peska», a kasnije prosjački tandem, braća Lojzek i Doktor. Miškec je imao i ponešto od rekvizita starog Zagreba: halbcelinder i kanticu s kojom je po zagrebačkim gostionicama i hauskuherajima skupljao ostatke hrane. Spavao je u podrumu ispod Balkan-prolaza. Taj će se prolaz devedesetim prozvati Miškecov prolaz.

         Tipičan, dakle, siže za melodramu, a i cijela je Esplanada sa svojim društvenim životom vrlo je zahvalna tema za roman o Zagrebu između dvaju ratova, kad je ovaj hotel bio svojevrsna pozornica najrazličitijih likova i karaktera, zrcalo društvenosti i građanskog mentaliteta. Dakako, da ni ondašnje novine nisu ostale po strani. Dapače, gradski su listovi redovito i iscrpno izvještavali o svim događanjima u tom ekskluzivnom hotelu. Evo samo nekih naslova: «Randes-vous otmjenosti i elegancij», «Preljub u hotelu», «Uzbuna zbog nestalih dragocjenosti u hotelu Esplanade», «Samoborski advokat skočio s hotela», «Uhapšenje u Esplanadi»»... Novine bi donijele opširan razgovorom s hoteljskim tancmajstorom Štefok Kegleviće o «novitetima zagrebačke plesne sezone». A redovito bi se medijski pratili godišnji plesovi i balovi, koje bi organizirali oficiri, medicinari, pravnici, novinari ili gradski službenici. Posebno zanimanje izazivala bi slavna imena među gostima. Tako ostaje zapisano da su u Esplanadi odsjeli znameniti Linberg, koji je prvi preletio Atlantik, pa svjetska zlatna grla kao što su Gigli, Del Monacko ili Armstrog. Pa najslavnija imena svjetskog filma i kazališta, kao što su Josefina Backer, potom Vivian Leigh i Lawrence Olivier, te Gerad Philipe, Orson Wells, Julette Greco, Sofija Loren, Liv Ulman, Woody Allen, te rock ikone Mick Jagger i Rolling Stonesi...

         Specijalno za goste hotela Esplanade gradski vodič iz 1928. daje savjet da u obilasku grada ne zaborave posjetiti Maksimir i njegov novootvoreni Zoološki vrt...


ZAGrebus by Imejlčec